Članstvo CVCA na dan Skupštine uključivalo je 20 redovnih članova, upravitelja private equity, venture capital i mezzanine fondova sa sjedištem ili predstavništvima u Hrvatskoj, koji upravljaju s preko 4 milijardi eura imovine, te pridružene, individualne i počasne članove, s ukupno 30 aktivnih članova. Skupštini su prisustvovali predstavnici 16 od ukupno 20 redovnih članova, dva od devet pridruženih članova — VentureXchange d.o.o. i Bradvica Marić Wahl Cesarec Skerlev odvjetničko društvo d.o.o., kao i počasna članica i osnivačica Mirna Marović, čime je ostvaren valjan kvorum za donošenje odluka.

Nakon održane Skupštine, četiri nova redovna člana pristupila su CVCA, čime je ukupan broj redovnih članova porastao na 23, uz 9 pridruženih članova i 1 počasnog člana, odnosno ukupno 30 članova zaključno s 28. veljače 2025.

Redovni članovi CVCA sada su: Aymo Ventures, BlackPeak Capital, Blue Sea Capital, ECM Partners, Eleven Ventures, Enterprise Investors, Fil Rouge Capital, Feelsgood Capital Partners, GreenArt Equity (bivši CEE Equity Partners), GYAS, HMID d.o.o. (Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo), Inspire Investments, Integral Venture Partners, InterCapital Asset Management, Invera Private Equity, Mezzanine Partners, N Vision Ventures, Orbit Capital, Prosperus Invest, Provectus Capital Partners, Roca X, Silicon Gardens i Vesna VC.

Pridruženi članovi su: VentureXchange d.o.o., Bradvica Marić Wahl Cesarec Skerlev odvjetničko društvo d.o.o., Cohres d.o.o., Forvis Mazars, Hren Tomašković odvjetničko društvo d.o.o. (nasljednik članstva bivšeg Odvetništva Novak d.o.o. – Podružnica Zagreb), Kovačević Prpić Simeunović odvjetničko društvo d.o.o., Odvjetničko društvo Kramarić & Partneri d.o.o., Raiffeisen Bank International i Wolf Theiss Rechtsanwalte GmbH (odvjetničko društvo).

Počasni član i osnivač je Mirna Marović.

Na Skupštini je Mirna Marović, predsjednica CVCA, predstavila Izvješće o radu za 2024. godinu, koje je uključivalo četvrto izdanje konferencije i dodjele nagrada BestInvest.hr, održano 12. lipnja 2024. u Zagrebu, te drugo izdanje LP-GP Networking Eventa, održano od 9. do 11. listopada 2024. u Dubrovniku, koje je ponovno okupilo domaće i međunarodne upravitelje fondova i investitore. Predsjednica je istaknula i kontinuirani dijalog s Ministarstvom financija o izlasku Hrvatske s FATF sive liste, što predstavlja prepreku za strane ulagače, te je izvijestila o jačanju suradnje s vodećim europskim i domaćim institucijama, uključujući EIB, EIF, EBRD, HBOR, kao i ključnim akterima domaćeg tržišta poput Zagrebačke burze, Progress Marketa, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskih izvoznika, CroAI, CroStartUp, Smion, Bird Incubatora i Algebra Laba.

Preliminarni financijski rezultati za 2024. godinu pokazali su da je CVCA ostvarila mali neto dobitak u iznosu od 1.251,38 eura, zahvaljujući pažljivom upravljanju članarinama i budžetima za događanja, uz ostvareni višak na LP-GP Networking Eventu te gubitak na BestInvest.hr, koji je pokriven drugim prihodima. Članovi su jednoglasno usvojili financijske rezultate te plan za osiguranje dodatnih godišnjih sponzorskih paketa.

Na Skupštini je također jednoglasno usvojen Plan aktivnosti za 2025. godinu, koji uključuje peto izdanje BestInvest.hr planirano za 8. travnja 2025., ujedno i obilježavanje 20. godišnjice CVCA, izdavanje publikacije Hrvatske PE & VC priče o uspjehu, događaj SustainInvest.hr na temu održivog ulaganja 25. i 26. lipnja 2025., LP-GP Networking Event 11. rujna 2025. u Zagrebu, tematske doručke, prikupljanje podataka te nastavak zagovaračkih i edukativnih aktivnosti.

Članovi su također podržali nove godišnje sponzorske pakete (Leader, Champion, Supporter, E-newsletter) za podršku rastućim aktivnostima CVCA.

Na kraju, na Skupštini su održani izbori za nove članove Upravnog odbora. Novoizabrani Upravni odbor, prema abecednom redu prezimena, čine: Mirna Marović (osnivač i počasna članica CVCA), Renata Brkić (Feelsgood Capital), Julien Coustaury (Fil Rouge Capital), Mila Čiček (Blue Sea Capital), Marko Galić (Provectus Capital Partners), Krešimir Gjenero (Mezzanine Partners), Igor Hržić (GreenArt Equity, bivši CEE Equity), Slaven Kordić (Invera Equity Partners), Monika Mikac (N Vision Ventures), Tomislav Tičić (Prosperus Invest) i Tomislav Tomljenović (Enterprise Investors).

Izbor Upravnog odbora zaključio je Skupštinu. Novoizabrani Upravni odbor odmah je održao konstituirajuću sjednicu, sukladno Statutu CVCA, na kojoj je Mirna Marović jednoglasno ponovno izabrana za predsjednicu CVCA na novi četverogodišnji mandat.

Mirna Marović zahvalila je svim prisutnim članovima CVCA na jednoglasnoj podršci, izjavivši: „Čast mi je voditi razvoj tržišta private equity i venture capital ulaganja u Hrvatskoj od samih početaka 2004. godine do danas, kada naš sektor postaje ključni pokretač transformacije i rasta hrvatskog gospodarstva.”

The post Godišnja skupština članova CVCA 2025. appeared first on CVCA.

Mirna Marović, predsjednica CVCA i domaćin događanja, otvorila je događaj ističući tri ključne poruke. Prvo, naglasila je da novi fond menadžeri zaslužuju priliku, jer se često previše naglašava povijest uspjeha (tkz. trackrecord), koja može biti precijenjena ili obmanjujuća tijekom prikupljanja sredstava. Akademska istraživanja i komercijalni podaci pokazuju da novi menadžeri donose svježe perspektive i inovativne pristupe koji zaslužuju pažnju. Drugo, istaknula je raznolikost kao pobjedničku strategiju, naglasivši da je raznolikost vrijednost i dokazan pokretač boljih rezultata i otpornosti. Private equity i venture capital fondovi koje vode žene ili mješoviti timovi obično postižu bolje rezultate i nose manji rizik. Na kraju, Marović je naglasila jedinstvene prilike u frontier tržištima, koja predstavljaju plodno tlo za ulagače, osobito kada su podržana inicijativama javnog sektora.

Marija Jerkić iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) naglasila je ključnu ulogu HBOR-a u razvoju hrvatskog private equity i venture capital tržišta, osobito od 2011. godine, kada je osnovana direkcija Equity ulaganja. Istaknula je uspjeh ključnih inicijativa poput CROGIP-a, CEETT-a i CVCi I, koje su uz potporu HBOR-a i Europskog investicijskog fonda (EIF) potaknule novu generaciju growth capital i venture capital fond menadžera. Snažan multiplikacijski učinak HBOR-a bio je pokretačka snaga, pri čemu je svaki euro javnih sredstava privukao šest eura ukupnih ulaganja, značajno potaknuvši hrvatske inovativne male i srednje poduzetnike (SMEs) i startupe. Jerkić je također najavila buduće inicijative, uključujući CROGIP II i Inicijativu Tri mora, koje se očekuju u 2025. godini i koje će dodatno ojačati hrvatski venture capital sektor uvođenjem novih fond menadžera za podršku daljnjem rastu.

Alicja Hlibowicka iz Europskog investicijskog fonda (EIF) predstavila je pogled najvećeg europskog krajnjeg ulagača (LP), naglasivši da novi fond menadžeri često ostvaruju vrhunske povrate i zaslužuju veću pažnju ulagača. Također je istaknula pomak prema strategijama ulaganja usmjerenim na održivost u europskom private equity sektoru.

U iščekivanoj sesiji, profesor Josh Lerner s Harvard Business School podijelio je ključne uvide u globalni venture capital sektor, fokusirajući se na tri središnje teme: ciklus venture capitala, uspon umjetne inteligencije (AI) i ulogu vladinih politika u poticanju venture capital tržišta. Lerner je naglasio kako je izuzetno teško tempirati tržišta i da je za krajnje ulagače (LPs) najefikasnija dugoročna investicijska strategija u private equity i venture capital fondove, diversificirana kroz različite generacije fondova i strategije. Također je govorio o rastućem uzbuđenju oko AI-a, upozorivši da, iako je to transformativna tehnologija, njena široka primjena će zahtijevati vrijeme, a učinci neće biti trenutni. Na kraju, Lerner je istaknuo važnost vladinih inicijativa u poticanju venture capital ekosustava, ali je primijetio da, na svakih devet neuspješnih inicijativa, postoji jedna uspješna. Uspjeh ovih inicijativa zahtijeva ne samo povećanje ponude venture capitala, već i stvaranje pravih uvjeta za razvoj startupova i poduzetničkih aktivnosti. Bez ovakvog plodnog tla, čak i dobronamjerni napori možda neće donijeti dugoročne rezultate.

Marija Djordjević iz BlackRocka raspravljala je o rastućem raskoraku između poziva za kapital i distribucija, što je znak trajnih poteškoća u postizanju pravovremenih izlaza iz investicija. Istaknula je da ovakva produljena okolina za izlaze stvara pritisak na fond menadžere i ulagače, komplicirajući napore u prikupljanju sredstava i ograničavajući protok kapitala.

Dominic Maier iz AXA Venture Partners dao je realnu procjenu likvidnosnih izazova u venture capital sektoru, naglašavajući sve veću potrebu za alternativnim likvidnosnim rješenjima. Istaknuo je rastuću ulogu sekundarnih tržišta, LP sekundarnih transakcija i strukturiranih rješenja kao ključnih alata za rješavanje ovih izazova, iako dolaze uz veće troškove i složenosti.

Luka Habek iz Esas Holdinga podijelio je strategije za ulaganja family officea u private equity, s posebnim naglaskom na prednosti zajedničkih ulaganja. Naglasio je kako zajednička ulaganja omogućuju family officeima diverzifikaciju portfelja uz veću kontrolu i smanjenje naknada, što ih čini atraktivnom alternativom tradicionalnim fond ulaganjima.

Dariusz Pietrzak iz Enterprise Investors predstavio je realističan pogled na prikupljanje sredstava za private equity fondove u CEE regiji, koje je 2023. godine zabilježilo pad od 53%, ukazujući na sve veći raskorak s Zapadnom Europom. Naglasio je potrebu za mobilizacijom više privatnog kapitala iz lokalnih mirovinskih fondova, osiguravajućih društava i family officea.

Tri nova fond menadžera predstavila su svoje inovativne i atraktivne investicijske strategije na LP-GP Networking Eventu 2024, nudeći jedinstvene pristupe u rastućem venture capital ekosustavu.

Renata Brkić i Domagoj Oreb iz Feelsgood Capitala demonstrirali su svoj fokus na ulaganja vođena društvenim učinkom, koja stvaraju vrijednost i donose profitabilne povrate. S EUR 30 milijuna angažiranog kapitala, Feelsgood Capital je uložio u 12 portfeljskih tvrtki u Hrvatskoj i Sloveniji, pozicionirajući se kao pionir u ekosustavu impact ulaganja u regiji. Njihov odabrani portfelj uključuje tvrtke poput 57 Hours, Mindsmiths, Juice Fast, Gameboost i Spona, dokazujući da društveni učinak može potaknuti uspješne investicijske ishode.

Wiktor Namysl i Jerzy Rozlucki iz Orbit Capitala predstavili su dvije nove fond strategije za CEE regiju: growth capital fond usmjeren na podršku scaleupovima i venture debt strategiju. Growth Capital Fund I Orbit Capitala već je uložio u četiri unicorn ili soonicorn tvrtke, uključujući Preply, Booksy, Mews i Rohlik Group, naglašavajući sposobnost privlačenja najbolje rangiranih scaleupova u regiji. Njihov jedinstven pristup podršci visokorastućim tvrtkama kroz ove fondove naglašava ključnu ulogu Orbita u CEE venture capital ekosustavu.

Dan Mihaescu, osnivački partner GapMindera, predstavio je fokus tvrtke na ulaganja u deeptech, pozicionirajući je kao jedan od vodećih venture capital fondova u CEE regiji. GapMinderov portfelj uključuje visoko potencijalne startupe u sektorima poput automatizacije poduzeća, kibernetičke sigurnosti i fintech-a. S impresivnim omjerom uspješnih sljedećih rundi financiranja od 85% za seed ulaganja i više od €180 milijuna koinvesticija globalnih VC-ova, GapMinder potiče inovacije u Rumunjskoj, pri čemu je 5 od 10 soonicorn tvrtki iz te zemlje dio portfelja GapMindera.

Panel raspravu o stavovima krajnjih ulagača (LPs), moderirala je Mirna Marović, a okupila je Alicju Hlibowicku (EIF), Carla Tancredija (EBRD), Željku Iždan (HBOR), Dominica Maiera (AXA VP), Igora Filipovića (Erste Plavi mirovinski fondovi) i Primoža Kovačića (Prosperita Family Office). Panelisti su raspravljali o razvoju odnosa između LP-GP, izazovima u prikupljanju sredstava te sve većoj važnosti održivosti i ESG faktora u investicijskim odlukama.

Nenad Marovac i Steve Schlenker iz DN Capitala podijelili su svoj jedinstveni pristup stvaranju unicorn tvrtki, naglašavajući svoju “transatlantsku most” strategiju, koja pomaže europskim startupovima u širenju na tržište SAD-a i obrnuto. Istaknuli su svoja ulaganja u tvrtke poput Shazama i Auto1, demonstrirajući važnost identificiranja “neprilagođenih” osnivača koji prkose konvencionalnim očekivanjima.

Ekskluzivni doručak namijenjen samo family office ulagačima vodio je Ignacio Garcia, osnivač Trampoline Family Office, te je bio usmjeren na vrijednost zajedničkih investicijskih strategija, gdje family officei mogu objediniti resurse, stručnost i mreže kako bi dobili pristup visokokvalitetnim ranim ulaganjima i podijelili povezane rizike. Sudionici su istraživali mogućnosti dijeljenja zajedničkog investicijskog toka i operativne stručnosti koje family officei donose portfeljskim tvrtkama nakon ulaganja. 

Zaključno, LP-GP Networking Event 2024 potvrdio je svoju ulogu kao vodeće platforme za poticanje partnerstava i oblikovanje budućih investicijskih strategija diljem Europe i CEE regije. LP-GP Networking Event 2024 okupio je ključne igrače iz private equity i venture capital sektora Europe i CEE regije, nudeći ključne uvide u nove trendove i izazove. S fokusom na podršku novim fond menadžerima, promicanje raznolikosti i korištenje održivosti kao pokretača vrijednosti, događaj je istaknuo evoluirajuće strategije koje oblikuju industriju. Ključne rasprave pokrile su likvidnosne izazove, prilike u AI sektoru te ulogu javne i privatne suradnje u poticanju rasta. Uz sudjelovanje utjecajnih LPs i GPs kao što su EIF, EBRD i HBOR-a, te AXA VP, događaj je naglasio važnost prekogranične suradnje za održiv rast i inovacije u Europi i CEE regiji.

The post Elita europskog ulaganja okuplja se kako bi potaknula inovacije i rast appeared first on CVCA.

Članstvo CVCA uključuje 18 redovnih članova, društva za upravljanje private equity, venture capital i mezzanin fondovima, sa sjedištima ili predstavništvima u Hrvatskoj, koji upravljaju s 3,5 milijarde eura imovine pod upravljanjem. Osim redovnih članova, članovi CVCA uključuju pridružene članove, pojedinačne članove, počasne članove (osnivače), a sve zajedno CVCA okuplja ukupno 18 aktivnih članova.

Na Skupštini su sudjelovali predstavnici većine (15) redovnih članova uključujući Aymo Ventures, BlackPeak Capital, Blue Sea Capital, ECM Partners, Enterprise Investors, Feelsgood Capital, Fil Rouge Capital, Gyas, HMID, Inspire Investments, Integral Venture Partners, Invera Equity Partners, Mezzanine Partners, Prosperus Invest, Provectus Capital Partners. Tri (3) redovna člana nisu mogla sudjelovati: GreenArt Equity Partners, InterCapital Asset Management i Maverick. Na Skupštini su prisustvovala dva od devet pridruženih članova: odvjetničko društvo Bradovica Marić, Wahl, Cesarec (BMWC) i VentureXchange, kao i počasni član i osnivač Mirna Marović. Ukupno 18 od 28 aktivnih članova bilo je prisutno na Skupštini, što predstavlja valjan kvorum za donošenje svih odluka, uključujući izmjenu Statuta.

Na Skupštini je Mirna Marović, predsjednica CVCA, predstavila Izvještaj predsjednice o aktivnostima u 2023. godini. Neki od događaja uključuju vodeću konferenciju BestInvest Hrvatska s dodjelom nagrada za najbolja private equity i venture capital ulaganja, izuzetno uspješna konferencija organizirana u svom trećem godišnjem izdanju (saznajte više). U 2023. godini CVCA je prvi put organizirala LP-GP Networking Event, okupljajući upravitelje fondova (GPs) i krajnje investitore (LPs) u Dubrovniku (saznajte više). CVCA je također organizirala webinar o ESG/održivosti za najbolje tržišne prakse u pripremi za EU regulativu o održivosti (SFDR, TR) s hrvatskim regulatorom financijskog tržišta (HANFA). CVCA je uspostavila partnerstva s mnogim međunarodnim i lokalnim institucijama, uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), Europsku investicijsku banku (EIB), Europski investicijski fond (EIF), Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), Hrvatsku udrugu banaka (HUB), Zagrebačku burzu (ZSE), Progress Market, Hrvatske izvoznike, CroStartUp, CroAI, Algebra, Bird Inkubator, LeanStartup Hrvatska (sada Smion), Poslovni dnevnik i druge organizatore konferencija (Podim, InformaConnect) relevantne za svoju industriju. Izvještaj predsjednice za 2023. godinu jednoglasno je podržan od strane prisutnih članova na Skupštini.

Mirna Marović predstavila je plan aktivnosti za 2024. godinu, koji će uključivati četvrto izdanje BestInvest.hr, SustainInvest večeru i radionicu o najboljim tržišnim praksama integriranja ESG/održivosti u upravljanje fondovima privatnog i rizičnog kapitala, publikaciju „Hrvatske priče o uspjehu“ (Croatian Success Stories) o ekonomskom utjecaju industrije na hrvatsko gospodarstvo i prezentaciju uspješnih studija slučaja, LP-GP Networking Event,  i tematske doručke na niz tema. Predstavljeni plan aktivnosti za 2024. godinu jednoglasno je podržan i izglasan od strane prisutnih članova na Skupštini.

Mirna Marović također je predstavila preliminarne financijske rezultate za 2023. godinu i plan za 2024. godinu. U budućnosti će CVCA nastojati osigurati sponzorstva za više od jednog događanja i aktivnosti nudeći različite pakete za sponzorstvo tijekom cijele godine.

Naposljetku, Skupština je održala izbore za članove Upravnog odbora. Članak 27.1 Statuta ograničava ukupan broj članova Upravnog odbora na 11. Među 14 kandidata izabrano je 11 novih članova Upravnog odbora. Novi članovi Upravnog odbora uključuju (abecednim redom prezimena): Renata Brkić (Feelsgood Capital), Julien Coustaury (Fil Rouge Capital), Mila Čiček (Blue Sea Capital), Marko Galić (Provectus Capital Partners), Krešimir Gjenero (Mezzanine Partners), Darko Horvatin (HMID), Slaven Kordić (Invera Equity Partners), Kornelija Lojo (Inspire Investments), Mirna Marović (osnivač CVCA), Tomislav Tičić (Prosperus Invest), Tomislav Tomljenović (Enterprise Investors).

Izbor Upravnog odbora zaključio je Skupštinsko zasjedanje. Novoizabrani Upravni odbor odmah je održao sastanak kako bi izabrao predsjednika. Svi članovi Upravnog odbora glasali su za ponovni izbor Mirne Marović za predsjednicu CVCA.

Mirna Marović izrazila je zahvalnost svim prisutnim članovima CVCA na njihovoj jednoglasnoj podršci i izjavila da je iznimna čast predvoditi razvoj privae equity i venture capital tržišta u Hrvatskoj od njegovih početaka u 2004. godini do danas, kada je postalo vodeća snaga koja transformira hrvatsko gospodarstvo i potiče gospodarski rast.

Nakon formalnog dijela Skupštine i sastanka Upravnog odbora, članovi CVCA održali su Božići domjenak, kojem je prisustvovalo oko 80 članova i poslovnih partnera, uključujući krajnje investitore (LPs), odvjetnike, savjetnike i druge sudionike tržišta.

Pozivamo vas da istražite našu foto galeriju kako biste ponovno proživjeli nezaboravne trenutke s događaja i povezali se s licima koja stoje iza naše uspješne zajednice.

The post Godišnja skupština članova i božićni domjenak 2023. appeared first on CVCA.

Ova nova inicijativa temelji se na izvanrednom uspjehu svoje prethodnice, Hrvatske inicijative za venture capital (CVCi 1) vrijedne 35 milijuna eura, koja je debitirala u lipnju 2018. Inauguracijski program omogućio je osnivanje prvog hrvatskog fonda za venture capital institucionalne razine, kompletnog s namjenskim odjeljkom za ubrzanje koji je do danas podržao više od 100 novoosnovanih poduzeća u njihovim fazama prije ostvarivanja prihoda. CVCi 2, sa značajnim financijskim temeljem od 60 milijuna eura iz Programa konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. koji financira ERDF, dopunjenim s dodatnih 20 milijuna eura, namjerava dodatno podići hrvatski venture capital i inovacijski ekosustav.

Posebna značajka CVCi 2 je njegov kolaborativni pristup, budući da ne ulaže izravno u novoosnovana poduzeća. Umjesto toga, inicijativa delegira takva ulaganja odabranim neovisnim, privatnim investicijskim timovima. Ovi timovi, odabrani zbog svoje stručnosti i vizije, ne samo da se bave raspodjelom sredstava, već i aktivno traže dodatni kapital od različitih investitora, čime se pojačava utjecaj i doseg CVCi 2 u hrvatskom poduzetničkom okruženju.

Svi upravitelji fondova mogu se prijaviti na web stranici EIF-a, kliknite ovdje za više pojedinosti.

The post Hrvatska inicijativa za Venture Capital 2 (CVCi 2) appeared first on CVCA.

Kao značajna komponenta provedbe Financijskog instrumenta – Investiranje u instrumente vlasničkog i kvazi-vlasničkog financiranja unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine (NPOO), u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF), pokrenut je iznimno važan investicijski program poznat pod nazivom CROGIP II (Hrvatski program za poticanje rasta II). Osnovni cilj ovog programa je duboko ukorijenjen u poticanju razvoja i jačanja društava za upravljanje private equity kapitalom koji značajan dio svojih ulaganja usmjeravaju za podršku brzorastućim hrvatskim malim i srednjim poduzećima, manjim srednje kapitaliziranim poduzećima i srednje kapitaliziranim poduzećima.

Ukupna vrijednost ovog programa iznosi impozantnih 52 milijuna eura. Ovaj iznos podijeljen je između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europskog investicijskog fonda (EIF), pri čemu svaki od njih osigurava 26 milijuna eura. Nadalje, očekuje se da će se ovom inicijativom privući dodatna sredstva od strane privatnih investitora koji će ulagati u growth capital fondove. Ova sredstva će zajedno sredstvima iz programa stvoriti poticajnu financijsku podršku za inovativne i ambiciozne projekte.

HBOR-ova sredstva u iznosu od 26 milijuna eura financirana su iz Mehanizma za oporavak i otpornost (engl. Recovery and Resilience Facility) u okviru “EU sljedeće generacije” (engl. NextGenerationEU), što jasno pokazuje povezanost ovog projekta s europskim naporima za poticanje oporavka i rasta.

S druge strane, Europski investicijski fond (EIF) objavio je Poziv za izražavanje interesa s ciljem odabira financijskih posrednika, odnosno društava za upravljanje fondovima venture capitala, koja ispunjavaju sve potrebne uvjete za pristup sredstvima dostupnim unutar CROGIP-a II.

Rok za podnošenje izraza interesa je postavljen na 31. prosinca 2023. godine, pružajući priliku svim relevantnim dionicima da se uključe u ovaj značajan projekt usmjeren na poticanje gospodarskog rasta i razvoja u Hrvatskoj.

The post Croatian Growth Investment Programme (CROGIP) II appeared first on CVCA.

Globalna investicijska elita u Dubrovniku skenira potencijal za ulaganje u hrvatske tvrtke i startupove

U srijedu, 17. svibnja i u četvrtak, 18. svibnja, Dubrovnik je ugostio investicijsku elitu private equity i venture capital fondova (GP) vrijednu više od četiri milijarde eura, odnosno vrijednosti dvaju nedavno izgrađenih Peljeških mostova. Osim toga, na konferenciji su bili i njihovi krajnji ulagači, čiji je iznos kapitala pod upravljanjem višestruko veći od hrvatskog BDP-a. Organizator LP-GP Networking Eventa, Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA), ističe da je investicijska elita imala priliku dobiti ekskluzivan uvid u potencijal Hrvatske i regije u stvaranju jednoroga, uspješnom skaliranju startupova i mogućnostima koje private eqiuty i venture capital ulaganja pružaju uspješnim hrvatskim poduzetnicima.

„Hrvatska se već visoko pozicionirala u smislu privlačenja private equity i venture kapitala u regiji, zahvaljujući brojnim uspješnim pričama poput jednog Rimca i Infobipa, ali i članicama CVCA, private equity i venture capital fond menadžerima koji upravljaju s više od 3,2 milijarde eura kapitala. Malo ljudi zna da su ulaganja private equity i venture kapitala u Hrvatskoj postala značajna pokretačka snaga u gospodarstvu i da su takva ulaganja u posljednje dvije godine premašila 2,5 milijarde eura. „Hrvatska je jedno od najbrže rastućih tržišta u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) po stopi rasta i sustižemo razvijenija tržišta CEE poput Estonije i Poljske” – izjavila je Mirna Marović, predsjednica CVCA. “Primjeri ulaganja u venture kapital i private equity nisu samo u hrvatskim jednorozima Rimcu i Infobipu, te visokotehnološkim tvrtkama. Primjere ulaganja u private equity nalazimo na svakom koraku, primjerice odlazak u pekaru (Mlinar ili Pan-Pek), trgovinu (Studenac) ili privatnu zdravstvenu ustanovu – uglavnom su to tvrtke koje su primile takva ulaganja“, rekla je Mirna Marović.

Victoria Zinchuk, regionalna direktorica EBRD-a, održala je uvodnu prezentaciju o važnoj ulozi EBRD-a u izgradnji otporne industrije private equity u regiji CEE/SEE. Uz strogu dubinsku analizu i postupak provjere EBRD-a, EBRD djeluje kao jedan od glavnih ulagača za fond menadžere i mobilizira kapital od drugih ulagača. EBRD ima trenutačnu ukupnu izloženost private equity fondovima veću od 3 milijarde eura, a povijesne obveze približavaju se iznosu od 6 milijardi eura, a do danas je tim putem financirano više od 2.100 tvrtki. Osim što tradicionalno podupire private equity fondove, EBRD je nedavno povećao svoju potporu inovacijama u ranoj fazi, uključujući izravna ulaganja venture kapitala, podržavajući venture capital fond menadžere i kroz stars venture program.

Gelsomina Vigliotti, potpredsjednica EIB-a i predsjednica Upravnog odbora EIF-a, predstavila je ključnu ulogu EIF-a u podupiranju europske industrije private equity i venture kapitala s više od 30 milijardi eura u obavezi ulaganja u private equity i venture capital fondove. Međutim, regija CEE/SEE još uvijek je nerazvijena u usporedbi s prosjekom EU-a, a glavni izazov za fond menadžere regije CEE/SEE ostaje prikupljanje kapitala, a posebno, dostizanje prvog zatvaranja fonda. EIF ima ključnu ulogu kao glavni ulagač koji drugim ulagačima pruža “pečat odobrenja” za ulaganje u private equity fondove CEE/SEE regije, a EIF je u posljednjih 12 godina pružio veliku potporu u okviru različitih namjenskih programa. Kako bi se privukli strani ulagači, bilo bi korisno prikazati tržišni potencijal vodećim transakcijama, ulaganjima i izlascima, privući pozornost sudionika na tržištu i imati signalni učinak koji potiču lokalni ulagači, kao što su mirovinski fondovi, koji aktivno podupiru sudionike na svojim domaćim tržištima.

Ivan Osmak, osnivač i CEO Quantive (bivši Gtmhub), soonicorn („uskoro jednorog“) iz regije SEE, predstavio je snažnu demonstraciju svojeg puta ka učinkovitom rastu na LP-GP mrežnom događaju. Osmak je otkrio da je usvajanjem pristupa temeljenog na umjetnoj inteligenciji i osporavanjem statusa quo B2B SaaS tvrtki, Quantive postigao zapanjujući rast prihoda od YoY od 67%, istovremeno smanjujući operativne troškove za 56%. Tvrtka je u potpunosti revidirala svoje poslovanje, ispitujući svaku funkciju za postupna poboljšanja i gradeći učinkovit poslovni model koji je doveo do značajnog povećanja produktivnosti u korisničkoj podršci, prodaji, marketingu i poslovanju. Koristeći stečeno stručno znanje u području umjetne inteligencije, pokrenuli su paket alata, uključujući “Ask Quantive” za internu podršku, “Quantive Cold” za marketing, “Transkript sažetka” za prodaju i “Kvantivnu Atenu” za operacije. Osmak je naglasio ključnu ulogu umjetne inteligencije u opstanku i rastu poduzeća, tvrdeći da sposobnost postizanja više s manje nije samo moguća, već kontinuirana potreba za modernim poslovanjem.

Dominic Maier iz AXA Venture Partnersa, venture capital fonda vrijednog 1,2 milijarde dolara, koji djeluje uglavnom kao fond fondova (odnosno krajnji ulagač ili LP u venture capital fondove) s nekim izravnim ulaganjima, predstavio je što je potrebno da bi VC fond bio uspješan u očima krajnjih ulagača odnosno LP-ova. Njegova se tvrtka usredotočuje na pronalaženje menadžera VC fondova koji mogu isporučiti 3x povrata što je teško. Međutim, venture capital industrija pruža statističke i znanstvene dokaze o postojanosti prinosa u fond menadžerima koji postižu uzastopne vrhunske rezultate povrata u svojim idućim fondovima, svrstavajući se za redom u top 25% (čak više, top 10%) u odnosnu na performansu povrata i godinu prvog ulaganja (vintage). Unatoč trenutnim previranjima u tržišnim procjenama, neke od najvećih mogućnosti i prilika za ulaganja stvaraju se u kriznim vremenima. Primjer uključuje Spotify, stvoren 2006. prije globalne financijske krize. Korekcija vrednovanja tržišta venture kapitala možda nije gotova, ali postoji jasna pozitivna strana i uzlazni potencijal. Stoga prilike za ulaganja su sada i u skoroj budućnosti.

Dariusz Pietrzak iz Enterprise Investorsa, najstarijeg i jednog od najvećih private equity društava u CEE regiji, predstavio je nedavne trendove i neiskorištene mogućnosti u regiji. Enterprises Investors se usredotočuju na dvije glavne investicijske teme: poduzeća koja svoj poslovni model usmjeruju prema potrošnji potrošača i prema izvozu, odnosno vrlo jednostavno slijede trag „gotovine“. Private equity tržišta CEE regije predstavljaju priliku za rast kako bi se smanjio jaz zaostajanja za zapadnoeuropskim kolegama. Međutim, privlačenje LP-ova i dalje je izazovno u trenutačnom tržišnom okruženju zbog učinka nazivnika (pad vrijednosti drugih kategorija imovine), nedavnog brzog uvođenja kapitala/promjene vrednovanja i izbjegavanja geopolitičkih rizika prisutnijih u CEE regiji u odnosu na ostatak Europe.

Tijekom LP-GP Networking Eventa, Nenad Marovac, osnivač i Managing Partner DN Capitala, sudjelovao je u razgovoru koji je moderirala Mirna Marović. S više od 25 godina iskustva u venture kapitalu i private equity ulaganju, Marovac je podijelio svoj put u venture kapital, osnivanje DN Capitala i svoje vodstvo koje je pridonijelo u stvaranju deset jednoroga. Marovac je objasnio osobine koje traži u potencijalnim ulaganjima i kako su uspjeli sudjelovati u stvaranju čak deset jednoroga, naglašavajući veličinu tržišta, snagu tima, jedinstvene i obrambene proizvode, trakciju i cijenu. Na primjeru Shazama istaknuo je svoje aktivno sudjelovanje u izgradnji jednoroga. Marovac je također iznio svoja stajališta o potencijalu regije CEE/SEE za razvoj ekosustava venture kapitala i stvaranje jednoroga, preporučujući međunarodnu orijentaciju od samog početka za tvrtke na manjim tržištima. Osvrnuo se na važnost LP-a kao žile kucavice industrije i nužnost kontinuiranog angažmana i komunikacije s njima. Govoreći o svojem „tajnom sastojku“  za konzistentno ostvarivanje visokih povrata za svoje krajnje ulagače, Marovac je naglasio značaj discipline, diversifikacije i potpore pobjedničkim tvrtkama. Kao vrlo cijenjena osoba u industriji venture kapitala, Marovac je dao uvid u razvoj sektora, predviđajući razdoblje konsolidacije i izazovnih vremena koja su pred nama zbog pada vrijednosti tehnoloških dionica, korekcije vrijednosti portfelj kompanija prema dolje (tkz. „downrounds“), geopolitičkih sukoba, energetske krize i rastuće inflacije. Unatoč tim izazovima, Marovac je ostao optimističan glede pronalaženja izvrsnih investicijskih mogućnosti i naglasio važnost pokretanja šestog fonda DN Capitala kako bi se iskoristile te mogućnosti.

Dinamična panel diskusija venture capitala (VC-a)= održana je s Valerijem Petrovom iz Eleven Venturesa, Julienom Coustauryjem iz Fil Rouge Capitala, Domagojem Orebom iz Feelsgood Capitala i Silvijem Radišićem iz Aymo Venturesa, koju je moderirala Mirna Marović, predsjednica CVCA. Sudionici panela istražili su jedinstvene izazove i mogućnosti unutar ekosustava venture kapitala regije CEE/SEE, raspravljajući o tome predstavlja li sadašnje okruženje, s realističnijim valuacijama i manje dostupnim kapitalom, optimalno vrijeme za ulaganja. Podijelili su uvide u identificiranje obećavajućih startupa, naglašavajući potencijal za stvaranje jednoroga unutar regije CEE/SEE. S eksponencijalnim rastom lokalnih ulaganja u venture kapital u startupima u ranoj fazi, CEE/SEE regija sada predstavlja atraktivnu priliku za daljnje skaliranje i razvoj lokalnih startupa.

Pronicljivu private equity (PE) panel diskusiju vodili su ugledni panelisti: Ivan Kurtović iz InterCapital Asset Managementa, Igor Čičak iz Provectus Capital Partnersa, Marko Hinić iz Integral Venture Partners, Janez Škrubej iz Invera Private Equity Partners, i Ivana Hatvalić Poljak iz Prosperus Investa, koju je moderirala Mirna Marović, predsjednica CVCA. Analizirali su potencijal strategija stvaranja dodane vrijednosti, od buy-and-build platforma i startegija konsolidacije tržišnih niša, do smanjenja troškova, komercijalne izvrsnosti s naglaskom na povećanje prihoda, do naposljetku optimizacije financijske strukture. Sudionici panela ispitali su kako su se te strategije promijenile s obzirom na trenutačne tržišne uvjete. Raspravljajući o tome kako bi regija CEE/SEE mogla smanjiti jaz u investicijskim aktivnostima private equity sa zapadnom Europom, priznali su izazove vezane za veličinu tržišta, fragmentaciju, pravne/regulatorne nesigurnosti i privlačenje krajnjih ulagača. Raspravljalo se i o izazovima i potencijalnim rješenjima za privlačenje krajnjih ulagača odnosno LP-ijeva izvan regije CEE/SEE u lokalni growth kapital i private equity fondove, zajedno s utjecajem zelene tranzicije na investicijske strategije. Razmatrali su mogućnosti i izazove povezane s prelaskom na održiva ulaganja te potencijal integracije ESG-a/održivosti kao izvora stvaranja dodane vrijednosti na razini fonda i portfeljnih poduzeća.

Na zanimljivoj panel diskusiji sa stajalištima krajnjih ulagača odnosno Limited Partnersa (LP-a) o regiji CEE/SEE sudjelovali su Victoria Zinchuk iz EBRD-a, Marco Natoli iz EIF-a, Gordan Kuvek iz HBOR-a, Dominic Maier iz AXA Venture Partnersa i Gordana Neralić iz Erste, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz moderiranje Mirne Marović, predsjednice CVCA. Panelisti su raspravljali o ulogama međunarodnih financijskih institucija, razvojnih banaka i lokalnih institucionalnih ulagača u razvoju private equity i ventue capital tržišta. Nadalje su detaljno obrazložili čime se kao krajnji ulagači vode da bi donijeli odluku o ulaganjima u private equity i ventuer capital fond menadžere, općenito i naročito u CEE/SEE regiji. Volatilnost tržišta i njegov utjecaj krajnje ulagače, rizik nelikvidnosti i dinamiku odnosa između krajnjih ulagača (LP-ijeva) i fond menadžera (GP-ijeva) u prikupljanju sredstava bile su glavne točke rasprave. Naglašavajući trenutačni pomak prema zelenoj tranziciji, sudionici panela ocijenili su učinak ESG-a i pitanja održivosti na strategije ulaganja, zalažući se za njihov potencijal kao izvora stvaranja dodatne vrijednosti. Također su istražili ulogu krajnjih ulagača (LP-ova) i fond menadžera (GP-ijeva)  u promicanju raznolikosti, jednakosti i uključenosti unutar ekosustava private equity i venture kapitala.

LP-GP Networking Event završio je sa dinamičnim LP-GP speed datingom potičući izravan dijalog između krajnjih ulagača ili limited partnera (LP-a) i PE/VC fond menadžera ili general partnera (GP-a) jedan na jedan kako bi se otkrile obećavajuće mogućnosti ulaganja na tržištima private equity i venture kapitala u CEE/SEE regije.  Popratni događaji ponudili su dodatne mogućnosti za umrežavanje krajnjih ulagača ili limited partnera (LP-a) i PE/VC fond menadžera ili general partnera (GP-a).

The post Globalna investicijska elita u Dubrovniku skenira potencijal za ulaganje u hrvatske tvrtke i startupove appeared first on CVCA.

The post Top 25 hrvatskih startupa za pratiti u 2023. appeared first on CVCA.

Ovo ulaganje označava prvo ulaganje u ugostiteljstvo za Prosperus Growth. Prethodno je 51 posto kapitala Yellow Submarinea bilo u vlasništvu The Garden Brewery-a, dok je u 2019. godini Submarine ostvario prihod od 34,37 milijuna kuna. Sada kada je većinski vlasnički udio predan Prosperus Growth-u, očekuje se da će u trogodišnjem razdoblju doći do povećanja od 171,46 posto, s obzirom na to da se sada očekuje da će prihod Submarinea za 2022. godinu iznositi 93,31 milijuna kuna.

„Izuzetno sam zadovoljan mogućnošću ulaganja u brzorastući i kvalitetan brend poput Submarine-a. Prosperus Growth se od početka pozicionirao kao fond koji ulaže u tvrtke sa značajnim potencijalom za regionalni i globalni rast, a u tom kontekstu gledamo i Submarine. Kao suvlasnik ovog brenda želimo doprinijeti njegovom daljnjem razvoju i još jačoj prisutnosti u segmentu premium burgera“, izjavio je Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus-Investa, tvrtke koja upravlja fondom Prosperus Growth, povodom zaključenja transakcije.

Tvrtka Yellow Submarine d.o.o. je i prije ove investicije ostvarila veliki uspjeh, jedina je netehnološka tvrtka iz Hrvatske koja se našla na listi Financial Timesa od 1000 najbrže rastućih tvrtki u 2020. godini, a u 2022. godini ostvarit će prihod od 94,3 milijuna kuna. Njihov proizvod Submarine započeo je kao jedan restoran u Zagrebu otvoren 2014. godine i danas je lanac od 16 restorana smještenih u Hrvatskoj. Nadalje, Submarine je jedini hrvatski burger brend uvršten na kartu 50 najboljih burgera na svijetu temeljen na istraživanju britanskog turističkog portala Big7 Travel.

„Kvalitetne prirodne namirnice, briga za lokalnu zajednicu i zaposlenike te primamljiv okus u svakom zalogaju vrijednosti su od kojih nismo odstupali od prvog dana poslovanja, a mi ćemo im ostati vjerni u ovoj novoj fazi razvoja poslovanja. Poslužujemo samo zdrave i ukusne, organske sastojke i bez upotrebe aditiva – to su razlozi zbog kojih se naši gosti stalno vraćaju i zašto ćemo samo u 2022. godini poslužiti više od milijun burgera. Ova transakcija je veliki uspjeh za nas. Uvjereni smo da će nam Prosperus Growth donijeti novi zamah kako bismo našim burgerima došli do još većeg broja zadovoljnih gostiju“, naglasio je Dragoljub Božović, predsjednik Uprave Yellow Submarine-a. Prosperus Growth prethodno je uložio u IntechOpen koji je svjetski lider na tržištu Open Access Book. Jedan od osnivača Open Accessa slučajno je Alexandar Lazinica, koji je prije transakcije s Prosperus Growthom bio vlasnik Submarinea. Uz to, Prosperus Growth prethodno je uložio u Neos i softversku tvrtku SV Group.

Prosperus je član Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA).

The post Prosperus ulaže u društvo Yellow Submarine, koje upravlja vodećim brendom premium burgera u središnjoj Europi Submarine appeared first on CVCA.

Prema najnovijem godišnjem izvješću Atomico, utvrđeno je da unatoč nekoliko neuspjeha, ukupna vrijednost europskog tehnološkog ekosustava dodala je više od 2 bilijuna dolara vrijednosti od 2015. godine, povećavajući se uz nevjerojatnu 26% složenu godišnju stopu rasta (CAGR) u tom razdoblju. U izvješću se predviđa da će europska tehnološka ulaganja iznositi oko 85 milijardi dolara, što u odnosu na 2020. predstavlja više od dvostrukog povećanja ukupnog uloženog kapitala. Europske tehnološke tvrtke na javnom i privatnom tržištu obilježile su oko 400 milijardi dolara vrijednosti izbrisane od početka 2022. godine. Kao rezultat toga, ukupna vrijednost ekosustava pala je na 2,7 bilijuna dolara s vrhunca od 3,1 bilijuna dolara krajem 2021. godine.

Što se tiče jednoroga, 2022. ne iznenađujuće izgleda vrlo različito od 2021., sa ‘samo’ 31 novim jednorogom rođenim u Europi (u vrijeme objavljivanje Atomico izvješća). To je strmoglavi pad broja jednoroga od 2021. godine, ali zapravo vraća stopu stvaranja novih jednoroga na razine koje su viđene posljednjih godina. Ta 2021. godina bila je iznimna jer je stvoreno 105 novih jednoroga. Europa je do danas stvorila ukupno 352 jednoroga. Međutim, nekima od jednoroga su odrezani rogovi ili je nakon postizanja statusa jednoroga čija je vrijednost tvrtke premašila milijardu dolara, procjena pala ispod granice. U 2022. 45 tvrtki izgubilo je status jednoroga. To nipošto nije iznenađenje s obzirom na gubitak vrijednosti od 35-40% tehnoloških dionica na javnim tržištima.

Najbrže rastuća europska regija u pogledu venture capital ulaganja je CEE, koja je ostvarila složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 44% od 2018. Još jedna značajna značajka CEE je da je ta regija najžilavija i najbrža u stvaranju jednoroga. Za investitore, omjer vrijednosti i ulaganja za CEE je 7x, u usporedbi s europskim prosjekom od 4x. Jedno od mogućih objašnjenja je da je 22% jednoroga u srednjoj i istočnoj Europi bootstrapano (ili samofinancirano) prije nego što postignu status jednoroga (na primjer, hrvatski Infobip je bio bootstrapan prije nego što je primio prvu VC rundu koja je tvrtku učinila prvim službenim hrvatskim jednorogom u srpnju 2020).

Unatoč padu venture capital ulaganja u Europi u cjelini 2022. u usporedbi s prošlom godinom, u mnogim pojedinačnim zemljama venture capital ulaganja rastu iz godine u godinu, usprkos makroekonomskim vjetrovima. Među najvećim ‘usponima’ je Hrvatska, nošena velikim rundama financiranja Rimca. U lipnju 2022. Rimac je službeno postao drugi hrvatski jednorog nakon runde vrijedne 500 milijuna eura koju su vodili Softbank Technology Vison Fund II i Goldman Sachs Asset Management.

Hrvatska i Estonija samo su dvije zemlje koje su uspjele privući ukupna venture capital ulaganja iznad 1% BDP-a u Europi. Glavni grad Hrvatske Zagreb također je dospio na popis 20 najboljih europskih središta po uloženom venture capitalu po prvi put privlačeći procijenjenih 758 milijuna dolara ulaganja u 2022. Estonija je pravi svjetski prvak u privlačenju 3,6% BDP-a kao rizičnog kapitala investicije u 2022. Osim toga, Estonija je prava startup nacija s više od tisuću startupa na tisuću stanovnika. Hrvatska zaostaje sa samo 105 startupa na tisuću stanovnika, ispod europskog prosjeka od 269 startupa na tisuću stanovnika.

Općenito, još nije ostvaren velik napredak u rodnoj nejednakosti u europskoj tehnologiji i venture capital financiranju. Dokaz tome je činjenica da je udio osnivačica u venture capital ulaganjima ostao pomalo stagnirajući. Atomico navodi da startup/scaleupi s isključivo muškim osnivačima i dalje prikupljaju 87% svih venture capital ulaganja u Europu, dok je udio sredstava koje su prikupili isključivo ženske osnivačice  pao s 3% na 1% od 2018. godine.

Unatoč brojnim izazovima koji su se dogodili i koji su još pred nama, otpornost europskog tehnološkog ekosustava i njegova sposobnost da ‘prebrodi oluju’ odražavaju se u snažnom kontinuiranom osjećaju optimizma prema budućnosti europske tehnologije. Atomico je osmislio i proveo istraživanje kako bi dublje zaronio u ono što nas čeka za europski tehnološki ekosustav 2023. godine.  Tema koju je upitnik istražio bilo je pitanje koji su uočeni najveći izazovi nadolazećih 12 mjeseci za europski tehnološki ekosustav. Ne iznenađuje da su dva glavna izazova koja su otkrili ispitanici u anketi bili pristup venture capital-u, što su istaknuli ispitanici osnivači. Druga najspominjanija briga odnosila se na izazove koje predstavlja makroekonomsko okruženje i geopolitička nestabilnost. Bez obzira na predstavljene teškoće, 77% ispitanika opisuje se ili kao optimističniji za budućnost ili je reklo da će zadržati istu razinu optimizma koju su imali prije 12 mjeseci. Važnost tech-a je očita, a da je stavimo u perspektivu zanimljivo je spomenuti da je Atomico otkrio da ‘tech ekonomija’, na regionalnoj razini, već doprinosi više od 6% bruto dodane vrijednosti (GVA) što je ekvivalentno gotovo 800 milijardi dolara. To je više od europske industrije osiguranja i financija zajedno. Na globalnoj razini Europa čini 51% svih ulaganja koja idu u tehnološka poduzeća u ranoj fazi, a to je posebno zapanjujuće jer ukupni globalni investicijski udio Europe iznosi samo 23%. Vidjeti što je 2023. pripremila doista će biti vrlo zanimljivo.

The post Izvješće Atomica ‘State of European Tech 2022’ appeared first on CVCA.

Deloitte Technology Fast 50 u srednjoj Europi program je koji rangira inovativne, visoko rastuće i mlade tvrtke u ovom dijelu Europe. Program, koji je sada u svojoj 23. godini, rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških tvrtki. Poduzeća moraju imati poslovne prihode za osnovnu godinu u iznosu od 50.000 eura u 2018., 2019., 2020. i poslovne prihode za tekuću godinu (2021.) od najmanje 100.000 eura.

15 hrvatskih tvrtki uvršteno je na popisu – od toga osam u glavnu kategoriju, četiri u kategoriji ‘Companies to Watch’  i tri u kategoriji ‘Impact Stars’.

Aircash prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik ostvario je najbolji plasman s rastom od 5998 % i 4. mjestom. Aircash je prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik. Do sada su mobilne aplikacije (aplikacije) koje vam omogućuju zamjenu fizičkog novčanika mobilnim telefonom. Aircash nije banka, već nova vrsta financijske institucije. Hrvatska narodna banka (HNB/HNB) sada joj je dodijelila i punu EU dozvolu za elektronički novac.

DEVOT SOLUTIONS, tvrtka za razvoj softvera, zauzela je 19. mjesto s rastom od 1545 %. Priča o Devōtu započela je s nekoliko ljudi koji su radili zajedno mnogo prije ideje Devōta. Dijeleći isti pristup i vrijednosti, temeljni tim organski je rastao, evoluirajući u uspješnu softversku tvrtku.

Netgen je zauzeo 28. mjesto s rastom od 1113 %. Netgen je sada čvrsto etabliran u implementaciji web i digitalnih rješenja koja su razvijena oslanjajući se na suvremene metodologije i open source tehnologije. Netgenove usluge uključuju istraživanje, procjenu korisničkog iskustva (UX), cjelovit dizajn, tehničku implementaciju, stručno savjetovanje i kontinuiranu podršku rastu digitalnih proizvoda.

Uprise je zauzela 35. mjesto s rastom od 939 %. Jezgra Uprise aktivnosti je softverski inženjering, uglavnom za energetski i fintech sektor. Tvrtke agilna posada s velikom timskom dinamikom i jednako dobro se bave i B2B i B2C projektima. Uspješni startup ima klijente diljem Europe.

CircuitMess je zauzeo 40. mjesto s rastom od 790 %. Ovaj naročito zanimljiv startup vjerojatno je prva tvrtka u Hrvatskoj i široj regiji koja je dobila globalnu licencu koja im omogućuje plasiranje svojih proizvoda širom svijeta jer su za svoj proizvod dobili globalnu licencu američkog tržišnog diva Warner Brosa; STEM igračka Batmobile.

Amplifico (Parklio) , startup koji predstavlja budućnost parkiranja, zauzeo je 41. mjesto s rastom od 1076 %. Ovaj startup pomaže u tome da parkiranje bude sigurno i povezano, jednim klikom kupci mogu kontrolirati svoje parkirno mjesto, dijeliti ga s drugima i još mnogo toga.

ASYNC LABS, digitalna agencija s punom uslugom, zauzela je 42. mjesto s rastom od 747%. Startup sa strašću za pružanjem inovativnih IT duša na visokoj razini.

Cinnamon je na 46. mjestu s rastom od 649 %. Cinnamon su 2014. godine osnovala tri prijatelja s fakulteta sa zajedničkom vizijom da poboljšaju život ljudima, tvrtkama i zajednicama. Objedinjujući stručnost u poduzetništvu, tehnologiji i dizajnu, naša voditeljica dizajna Mateja Bartolović, predsjednik Uprave Ivan Kovač i upravljački partner Mladen Šimić krenuli su u izgradnju agencije koja osnažuje klijente kroz digitalna rješenja.

Druga kategorija u koju su uključena 4 hrvatska startupa je kategorija ‘Companies to Watch’.

Firefly je zauzeo 7. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 1227 %.

Identity Consortium identiteta zauzeo je 12. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 838 %.

Brightdock je zauzeo 20. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 319 %.

Hivetech je zauzeo 22. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 292 %.

Uz to, tri hrvatske tvrtke spominju se u kategoriji ‘Impact Stars’ i to su: Notch, Robotiq.ai i AXILIS.

The post Deloitte-ovo izvješće o najbrže rastućim tehnološkim kompanijama u Centralnoj Europi u 2022. appeared first on CVCA.