Brightwood Capital Advisors odabran je kao investicijski partner zbog snažnog strateškog podudaranja s vizijom Muzeja Iluzija, kao i zbog dubinskog razumijevanja franšiznog poslovnog modela koji je temelj dosadašnjeg rasta. Partnerstvo omogućuje ubrzano širenje na nova tržišta, dodatna ulaganja u inovacije, infrastrukturu i operativne kapacitete, uz očuvanje identiteta i temeljnih vrijednosti brenda.

„Ova strateška akvizicija potvrda je vrijednosti brenda koji smo izgradili iz Zagreba i njegovog dugoročnog globalnog potencijala. Ulazak investicijskog partnera poput Brightwooda omogućuje nam ubrzati međunarodno širenje, dodatno ulagati u inovacije i infrastrukturu te nastaviti graditi poziciju vodećeg svjetskog brenda u području iskustvene zabave, uz očuvanje našeg poslovnog modela i identiteta“, izjavio je Tomislav Hlupić, financijski direktor (CFO) Muzeja Iluzija.

Vlasnička promjena dolazi nakon više od deset godina kontinuiranog i snažnog rasta. Tijekom tog razdoblja, hrvatska tvrtka Metamorfoza, upravljačko društvo Muzeja Iluzija sa sjedištem u Zagrebu, uspješno je izgradila i globalno pozicionirala brend koji je danas prepoznat kao jedan od vodećih u segmentu edutainmenta – spoja edukacije i zabave. Muzej Iluzija nastao je prema ideji osnivača Tomislava Pamukovića i Roka Živkovića te se vrlo brzo razvio u međunarodno skalabilan i tržišno atraktivan poslovni model.

Danas Muzej Iluzija posluje na gotovo 70 lokacija u 27 zemalja i na pet kontinenata, s osobito snažnom prisutnošću na tržištu Sjeverne Amerike. Muzeji godišnje privlače milijune posjetitelja svih generacija, zahvaljujući prepoznatljivim interaktivnim iluzijama, inovativnim eksponatima i visokoj razini iskustvene vrijednosti. Od osnutka u Zagrebu 2015. godine, brend je izgradio vodeću globalnu poziciju u segmentu privatnih muzeja iskustvene zabave.

Ulazak Brightwood Capital Advisorsa dolazi u trenutku kada je Muzej Iluzija dosegnuo razinu globalne zrelosti koja zahtijeva dodatna ulaganja, širenje infrastrukture i jačanje operativnih kapaciteta. Investicijski partner donosi pristup kapitalu, međunarodnom iskustvu i strateškoj podršci potrebnoj za ubrzani rast, daljnju internacionalizaciju i jačanje brenda, uz zadržavanje postojećeg, dokazano uspješnog poslovnog modela.

Globalno sjedište društva ostaje u Zagrebu, dok operativni centar za američko tržište nastavlja djelovati u Scottsdaleu, Arizona, što odražava snažne europske korijene brenda i njegov kontinuirani rast u SAD-u. Postojeći menadžment tim u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama ostaje na čelu društva, predvođen Kim Schaefer, glavnom izvršnom direktoricom, te će voditi sljedeću fazu globalnog razvoja. Razvoj novih iluzija i eksponata i dalje se odvija u Oroslavju, gdje djeluje istraživačko-razvojni tim.

U sklopu transakcije, pet postojećih franšiznih muzeja u SAD-u – u Bostonu, Chicagu, Pittsburghu, Philadelphiji i Scottsdaleu – prelaze u korporativno vlasništvo, čime se dodatno jača operativna prisutnost brenda na jednom od ključnih tržišta. Investicijski fond Invera Equity Partners ostaje manjinski suvlasnik.

„Muzej Iluzija jedan je od rijetkih hrvatskih projekata koji je izrastao u globalno relevantan brend s jasno definiranim poslovnim modelom i održivim rastom. Ulazak Brightwood Capital Advisorsa vidimo kao logičan i snažan iskorak u novu fazu razvoja, uz očuvanje vrijednosti i identiteta brenda“, izjavio je Slaven Kordić, partner u Invera Equity Partners.

Beth Steinberg, strateška partnerica u Brightwood Capital Advisors, istaknula je kako Muzej Iluzija predstavlja iznimno snažan globalni koncept s dokazanim poslovnim modelom i iskusnim vodstvom, te kako je investicija usmjerena na dugoročni razvoj, širenje na nova tržišta i dodatno jačanje kvalitete i dosega brenda.

Planovi za nadolazeće razdoblje uključuju otvaranje novih lokacija u Londonu, Sacramentu, Mexico Cityju, Ženevi, Hong Kongu, Birminghamu, Kölnu i Melbourneu, čime Muzej Iluzija nastavlja jednu od najuspješnijih međunarodnih ekspanzija nekog hrvatskog brenda. Ova strateška akvizicija dodatno potvrđuje da hrvatske kompanije, uz snažan koncept, kvalitetno upravljanje i dugoročnu viziju, mogu izrasti u globalno relevantne i tržišno iznimno vrijedne poslovne sustave

The post Muzej Iluzija ulazi u novu fazu rasta uz preuzimanje većinskog udjela od strane Brightwood Capital Advisorsa appeared first on CVCA.

Ovogodišnje izdanje održano je u godini obilježavanja 20. obljetnice CVCA-e. Od gotovo pionirskih početaka, CVCA je izrasla u jednu od najaktivnijih nacionalnih udruga private equity i venture capital investitora u Srednjoj i Istočnoj Europi, okupljajući više od 35 članova, među kojima je 27 upravitelja alternativnih investicijskih fondova s više od 4,5 milijardi eura imovine pod upravljanjem.  Događanje je privuklo vodeće europske i međunarodne private equity i venture capital fondove, mirovinske fondove, razvojne institucije, obiteljske urede i institucionalne investitore, što dodatno potvrđuje rastuću poziciju Hrvatske na europskoj investicijskoj karti.

U uvodnom obraćanju, Mirna Marović, predsjednica CVCA-e i predsjedavajuća konferencije, osvrnula se na razvoj hrvatskog tržišta te na partnerstvo javnog i privatnog kapitala koje je bilo ključno za napredak ekosustava. „Od gotovo embrionalnih početaka, CVCA je izrasla u jednu od najvećih nacionalnih PE/VC udruga u Srednjoj i Istočnoj Europi – s 27 upravitelja fondova među više od 35 članova i s više od 4,5 milijardi eura kapitala pod upravljanjem,“ istaknula je Marović. „Hrvatska danas ima jedno od najpoticajnijih regulatornih okruženja u Europi za uključivanje mirovinskih fondova u ulaganja u alternativne investicijske fondove. Taj razvoj rezultat je partnerstva: međunarodnih financijskih institucija poput EIF-a i EBRD-a, naše nacionalne razvojne banke HBOR-a i, što je najvažnije, domaćih LP-eva koji su vjerovali da je suradnja između lokalnih LP-eva i GPeva motor zdravog tržišta.” Marović je naglasila da, unatoč obilju izbora za institucionalne ulagače, emerging fund manageri zaslužuju veću pažnju, jer brojni podaci potvrđuju da mogu ostvarivati snažniji potencijal rasta, bolju usklađenost interesa i specijalizirane strategije. „Brendovi sutrašnjice nalaze se u ovoj prostoriji danas. Usmjeravanje dijela portfelja na emerging managere nije čin dobrote – to je strategija upravljanja koja počiva na dokazima.“

Konferenciju su otvorile predstavnice vodećih međunarodnih razvojnih institucija – Europske investicijske banke (EIB) Grupe i International Finance Corporation (IFC). Govoreći u ime EIB Grupe, Slađana Ćosić, voditeljica Ureda Grupe EIB-a u Hrvatskoj, istaknula je rekordnu razinu financiranja Grupe EIB u Hrvatskoj u 2024. godini, uključujući i značajne investicije Europskog investicijskog fonda (EIF) koje su mobilizirale višestruko veći privatni kapital. Naglasila je proširenu podršku EIF-a kroz mandate poput CVCI II i CROGIP II, kao i novo pokrenutu platformu TechEU za mobilizaciju velikog kapitala namijenjenog inovacijama, startupovima i scaleupovima u Europi do 2027. godine. Ćosić je naglasila da Hrvatska postaje „rastuća sila” u regionalnom inovacijskom i investicijskom ekosustavu te potvrdila dugoročnu predanost EIB Grupe održivom razvoju.

U ime IFC-a, Magdalena Šoljakova, viša predstavnica za Hrvatsku, Sloveniju i Sjevernu Makedoniju, istaknula je da je IFC spreman voditi regionalnu agendu digitalne transformacije i disruptivnih tehnologija kroz ulaganja u venture capital i growth equity te kroz mobilizaciju rizičnog, ranog kapitala i suinvesticija koji mogu potaknuti brži razvoj poduzetničkog ekosustava.

Središnju ulogu u razvoju hrvatskog tržišta ima i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), zlatni sponzor događanja. Željka Idžan, specijalistica u Odjelu ulaganja HBOR-a, naglasila je: „Tržište private equity ulaganja u Hrvatskoj ostvarilo je značajan napredak u posljednjih nekoliko godina, iako je za dostizanje prosjeka EU potreban daljnji razvoj. HBOR je ponosan što je podržao rast industrije i nastavit će nadalje strateški usmjeravati aktivnosti prema poticanju ulaganja u private equity.”

U nastavku programa uslijedila su uvodna predavanja Thomasa Rubensa (DN Capital), Dariusza Pietrzaka (Enterprise Investors) i Danijela Viševića (World Fund). Teme su uključivale dinamiku prikupljanja kapitala, prilagodbu valuacija, utjecaj umjetne inteligencije na investicijski ciklus te rastuću važnost klimatskih tehnologija i strategija. U kontekstu rastuće oskudice kapitala, Pietrzak je posebno istaknuo važnost mobilizacije domaćih institucionalnih investitora u CEE regiji, naglasivši da je lokalni kapital ključan za iskorištavanje tržišnog potencijala. Ističući posebnost događanja, Danijel Višević izjavio je: „Vodeći GP–LP događaj u Adria regiji, pod vodstvom Mirne Marović, okuplja vrhunske europske investitore u jedinstveno promišljenom okruženju povjerenja koje ostavlja trajan dojam.“

LP panel „U mislima LP-eva: što oblikuje alokaciju kapitala u 2025. i nakon toga?“ okupio je predstavnike EIF-a, HBOR-a i Prosperita Family Officea, uz moderaciju Dominica Maiera (AVP). Raspravljalo se o prioritetima alokacije u uvjetima viših kamatnih stopa, odnosu prema emerging managers, ulozi ESG-a i održivosti u investicijskim odlukama te o utjecaju likvidnosnih ograničenja na portfeljne strategije. Panel je dao uvid u to što LP-evi očekuju od fondova usmjerenih na Hrvatsku i CEE regiju pri donošenju odluka o ulaganju.

Dio programa bio je posvećen emerging fund managers, u kojem su se predstavili Fil Rouge Capital, Dream Ventures, Feelsgood Capital Partners i BlackPeak Capital. Julien Coustaury (Fil Rouge Capital) predstavio je razvoj jednog od najaktivnijih early-stage timova u regiji. Oli Harris (Dream Ventures) istaknuo je da su makroekonomske i geopolitičke neizvjesnosti glavni uzrok usporavanja LP alokacija: „Razgovori koje sam vodio potvrdili su da su makroekonomska i politička pitanja glavni uzrok paralize LP alokacija.“

Feelsgood Capital Partners, u razgovoru koji je moderirao dr. sc. Paul Stubbs, predstavio je pristup investiranju s mjerljivim društvenim učinkom u Hrvatskoj i Sloveniji. „Sudjelovati na događanjima CVCA-e kao dio živog i rastućeg hrvatskog investicijskog ekosustava – feels good!“, poručili su Renata Brkić i Domagoj Oreb. Stubbs je istaknuo važnost integriranja društvenog i okolišnog utjecaja u odluke o ulaganju: „Dobro je vidjeti da investicijska zajednica u Hrvatskoj nastavlja naglašavati važnost društvenih i okolišnih utjecaja u svim investicijskim odlukama.“

BlackPeak Capital, srebrni sponzor događanja, predstavio je svoju strategiju manjinskih growth equity ulaganja kroz fireside razgovor s Niklasom Pichlerom i Markom Dabićem, moderiran od strane Mirne Marović. Nakon sesije, istaknuli su: „Konferencija je istaknula važnost prepoznatljivog investicijskog pristupa i pružila izvrsnu platformu za predstavljanje naše manjinske growth equity strategije koja nas jasno pozicionira u ciljnim regijama.“

Christian Blume, direktor za strategiju i ulaganja u Rimac Grupi, predstavio je temu „Rimčev put jednoroga“ i dao uvid u razvoj globalnog tehnološkog ekosustava koji je Rimac izgradio oko premium i luksuzne tehnologije, ističući kako hrvatski inovatori mogu biti globalni lideri.

Program je uključivao i zatvoreni doručak za family office predstavnike pod Chatham House pravilima, LP–GP speed-dating sesiju, kao i poslijepodnevni posjet Rimac–Bugatti kampusu, uz prezentaciju i demonstraciju tehnologija te završnu večeru u restoranu Okrugljak. Ovi sadržaji dodatno su naglasili potencijal hrvatskog inovacijskog i industrijskog ekosustava. Sudionici su istaknuli važnost događanja za pozicioniranje Hrvatske. Samo Lubej, CEO Prosperita Family Office, zaključio je: „Ovime je Zagreb/Hrvatska čvrsto dodana na kartu private equity i venture capital ulaganja u Europi.“

LP–GP Networking Event 2025 organizirala je Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA), nacionalna strukovna udruga privatnog kapitala u Hrvatskoj, koja zastupa interese private equity i venture capital fondova i investitora, surađuje s kreatorima politika i promiče odgovorno ulaganje kao pokretač inovacija, rasta i konkurentnosti.

CVCA izražava zahvalnost zlatnom sponzoru – Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) – te srebrnim sponzorima: BlackPeak Capital, Feelsgood Capital Partners, Fil Rouge Capital i N Venture / N-Vision Ventures, čija dugogodišnja predanost značajno doprinosi razvoju sofisticiranog, međunarodno povezanog investicijskog ekosustava u Hrvatskoj.

Za više informacija o programu i govornicima LP–GP Networking Eventa 2025 te o nadolazećim inicijativama CVCA-e, posjetite www.cvca.hr

The post Europska investicijska elita okuplja se u Hrvatskoj kako bi postavila prioritete za inovacije i dugoročno stvaranje vrijednosti appeared first on CVCA.

CVCA danas okuplja 31 člana – uključujući 24 društva za upravljanje private equity i venture capital fondovima s više od 4,5 milijardi eura imovine pod upravljanjem u Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj – te je izrasla u jednu od najaktivnijih nacionalnih udruga u Srednjoj i Istočnoj Europi. SustainInvest 2025 predstavlja vrhunac njezinih nastojanja da se održivost postavi kao temelj dugoročne vrijednosti u privatnom kapitalu. „Ne otiđimo s ove večeri samo s idejama. Otiđimo s obvezama – da izazovemo greenwashing, da zagovaramo transparentnost, da podržimo istinske inovatore, i prije svega, da osiguramo da svrha održivog ulaganja ne bude ukras, nego srž onoga što radimo,“ rekla je Mirna Marović, predsjednica CVCA, u svom uvodnom obraćanju.

Inspiracija s gala večere: gdje se susreću rezultati i svrha

U raskošnoj dvorani Emerald Hotela Esplanade, gala konferencijska večera SustainInvest 25. lipnja ponudila je niz vizionarskih govora na temu konferencije: „Rezultati susreću svrhu – bez kompromisa.“ Svaki slijed večere bio je pažljivo osmišljen kako bi odražavao održivost, lokalno porijeklo i odgovornu izvrsnost.

Renata Brkić, partnerica u Feelsgood Capital Partners, zlatnom sponzoru konferencije, otvorila je večer snažnom porukom: „Način na koji danas ulažemo oblikuje svijet u kojem ćemo sutra živjeti.“

Nakon njezinih riječi, prisutnima se obratio Alan Herjavec, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), naglasivši da održivost nije dodatna vrijednost, nego temelj djelovanja: „Održivost nije odvojeni cilj – ona je okvir prema kojem djelujemo, oblikujemo proizvode i investiramo. Do 2029. godine HBOR planira usmjeriti više od milijardu eura u zelenu tranziciju.“

Glavni govornik večeri, Tariq Fancy, bivši globalni glavni direktor za održivost u BlackRocku i predavač na Stanford Graduate School of Business, usporedio je trenutnu fazu održivosti s razvojem tehnoloških investicija nakon dotcom krize: „Sada je vrijeme kada je nestao sav hype – baš kao i nakon dotcoma. Ali upravo sada počinje pravi rad. Održivost je megatrend koji će transformirati sve sektore tijekom idućih desetljeća. Trenutne krize nisu znakovi propasti, već neophodne dječje bolesti kreativnog uništenja koje kapitalizam nosi sa sobom. Europa ima ključnu ulogu – posebno sada kada SAD gubi vodstvo. Svijet ne može čekati. Potrebna nam je hrabra, koordinirana akcija.”

Među ostalim govornicima večeri bili su:

• Sir Ronald Cohen, predsjednik Global Steering Group for Impact Investment (GSG) i suosnivač Apax Partners, koji je u unaprijed snimljenoj videoporuci pozvao na usklađivanje kapitala s mjerljivim društvenim rezultatima. Svi sudionici primili su njegovu knjigu Učinak: preoblikovanje kapitalizma za poticanje stvarnih promjena u hrvatskom prijevodu.
• Robert Sroka, partner u Abris Capital Partners, koji je upozorio da ESG mora biti povezan s stvaranjem vrijednosti, a ne birokratskom usklađenošću.
• Louis Collet, viši savjetnik za okoliš pri Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji je naglasio važnost ESG standarda za transformaciju tržišta u nastajanju.
• Paul Stubbs, viši znanstveni savjetnik emeritus Ekonomskog instituta Zagreb, koji je održivost interpretirao kroz prizmu pravednosti i sustavnih promjena.
• Isabelle Canu, generalna partnerica fonda Green European Tech (GET), koja je govorila o ulozi zelenih tehnologija u industrijskoj inovaciji.
• Danijel Višević, generalni partner u World Fundu, koji je poručio: „Inovacije za klimu moraju biti na razini ambicija ako želimo postići promjene za planet.“

Radionica: povratak povjerenja kroz standarde i alate

SustainInvest ESG & Sustainability Workshop, održan 26. lipnja u Konferencijskoj dvorani Paris, okupio je vodeće praktičare i stručnjake kako bi predstavili standarde i alate za integraciju ESG-a u prakse upravljanja fondovima. U svom uvodom obraćanju, Pierre Matek, partner u Feelsgood Capital Partners, naglasio je:„Feelsgood Capital Partners fond rizičnog kapitala s društvenim učinkom, usklađen s člankom 9. SFRD-a, s vlastitom metodologijom za mjerenje i vrednovanje stvarnog društvenog doprinosa naših ulaganja.“

Istaknute prezentacije uključile su:

• Merilin Hörats-Beasley, višu stručnjakinju za održive financije iz Europskog investicijskog fonda (EIF) i članicu Platforme za održive financije pri EK, koja je predstavila EIF-ove Smjernice za klimatsku akciju i održivost okoliša, ključne za društva koja upravljaju fondovima s EIF-om kao ulagačem. Smjernice uključuju sektorsku prihvatljivost i preporučenu alokaciju na bazi najboljih praksi.
• Erika Blanckaert, voditeljica održivosti u Invest Europe, koja je predstavila Invest Europe ESG Reporting Guidelines (2024.), uključujući proporcionalnost i obvezno godišnje izvještavanje za EIF-ove fondove.
• Alexander Knappe, osnivač i izvršni direktor ImpactNexusa, koji je prikazao digitalni alat za ESG izvještavanje, odobren od strane Invest Europe.
• Renata Brkić i Đuro Gavran iz Feelsgood Capital Partners, koji su vodili praktičnu sesiju o mjerenju utjecaja u venture portfeljima.

Snažna poruka CVCA-e: vrijeme je da vratimo smisao održivim financijama

Radionica je ujedno bila i odgovor na sve izraženiju zabrinutost zbog deregulacije. CVCA je jasno kritizirala aktualne promjene: „SFDR je trebao suzbiti greenwashing, a ne ga omogućiti,“ izjavila je Mirna Marović. „Od režima transparentnosti postao je mehanizam označavanja – dopuštajući fondovima da se deklariraju kao članak 8 bez stvarnog ESG učinka. EU taksonomija je pak prekomplicirana i teško primjenjiva. Moramo se vratiti osnovnoj svrsi regulacije – omogućiti stvarne promjene.“

Poziv na djelovanje

SustainInvest 2025 pozvao je zajednicu privatnog kapitala da se odupre povratku od ESG-a i DEI vrijednosti, te da ponovno potvrdi održivost kao ključni element za smanjenje rizika, stvaranje dugoročne vrijednosti i otpornu ekonomiju. U vremenima geopolitičkih nestabilnosti i tržišne volatilnosti, održivost nije samo trend – ona je fiducijarna odgovornost.

Organizator

SustainInvest 2025 organizirala je Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA), nacionalna strukovna udruga za privatni kapital u Hrvatskoj. S članovima iz cijele regije Srednje i Istočne Europe, CVCA zagovara odgovorno investiranje i gospodarsku transformaciju.

Partneri i sponzori

Zahvaljujemo zlatnom sponzoru Feelsgood Capital Partners i dugogodišnjem partneru Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) na ključnoj podršci razvoju tržišta privatnog kapitala u Hrvatskoj.

Službeni partneri događanja također uključuju: Zagrebačku burzu (ZSE), Hrvatsku udrugu banaka (HUB), Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP), CroAI, CroStartup, Bird Incubator, Smion, Narativ, Impact Nexus i VentureXchange.

Dodatne informacije

Za više informacija i program posjetite web-stranice događanja:

www.sustaininvest.hr

The post SustainInvest 2025 okupio lidere održivosti kako bi ponovno afirmirali svrhu održivih financija appeared first on CVCA.

ZAGREB, 9. travnja 2025. – Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA) organizirala je radionicu, poslovni doručak, na temu privatnog kreditiranja, uključujući venture debt i growth debt u zagrebačkom hotelu Esplanade, okupivši više od 40 sudionika iz svijeta ulaganja, bankarstva i poduzetništva kako bi razgovarali o sve važnijoj ulozi alternativnih oblika financiranja u Hrvatskoj i široj regiji srednje i istočne Europe (CEE). Događaj predstavlja još jedan važan korak u 20-godišnjoj misiji CVCA-e da diversificira i produbi hrvatski financijski ekosustav, s posebnim naglaskom na ulogu venture duga, growth duga i privatnog kreditiranja kao instrumenata za skaliranje poduzeća i jačanje gospodarske otpornosti.

U uvodnom obraćanju, Mirna Marović, predsjednica CVCA-e, istaknula je važnost ovih oblika financiranja:

“CVCA već dva desetljeća predano radi na izgradnji hrvatskog tržišta private equity i venture capital ulaganja. Danas, kada naši članovi upravljaju s više od 4 milijarde eura imovine, s ponosom promičemo i razvoj venture duga, growth duga i privatnog kreditiranja — alternativnih izvora privatnog kapitala bez vlasničkog ulaganja  koji su još uvijek nedovoljno razvijeni u cijeloj CEE regiji.”

Slađana Ćosić, voditeljica Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj, u svom je obraćanju naglasila ključnu ulogu EIB Grupe u oblikovanju alternativnih oblika financiranja u Hrvatskoj:

“EIB Grupa je putem Europskog investicijskog fonda (EIF) do sada kroz 14 fondova i suinvesticija u Hrvatskoj uložila 395 milijuna eura, čime je odigrala ključnu ulogu u razvoju hrvatskog private equity i venture capital tržišta. Gledajući unaprijed, razvoj privatnog kreditiranja i venture duga predstavlja logičan sljedeći korak za daljnje jačanje inovacijskog ekosustava i održivog dugoročnog rasta.”

Martin Quiniou, stručnjak za privatno kreditiranje iz EIF-a, predstavio je ovaj rastući segment tržišta kao ključnu komponentu europske financijske infrastrukture:

“Privatno kreditiranje se profiliralo kao ‘bezvremenska’ klasa imovine – otporna i fleksibilna opcija financiranja, osobito za mala i srednja poduzeća te tvrtke u fazi rasta, bez ulaska u vlasničku strukturu poduzeća. S obzirom na daljnje povlačenje banaka, uloga fleksibilnih i rizično orijentiranih kreditora postaje sve važnija.”

Wiktor Namysł i Jerzy Rozłucki, partneri u fondu Orbit Capital, podijelili su praktična iskustva primjene growth i venture duga u SIE regiji, ističući:

“Poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi prikupe otprilike dvostruko manje kapitala za fazu rasta u usporedbi sa Zapadom. Growth dug omogućuje širenje bez velike razvodnjenosti vlasništva — osobito za tehnološke i digitalno orijentirane tvrtke s jakim pokazateljima i predvidljivim prihodima,” rekao je Wiktor Namysł.

Tijekom fireside chata, koji je moderirala Mirna Marović, panelisti su raspravljali o mitovima i realnostima venture i growth duga. Martin Quiniou naglasio je ulogu instrumenata poput kovenanta, jamstava i struktura vezanih uz rezultate u upravljanju rizicima: “Kada su pravilno strukturirani, venture i growth dug omogućuju atraktivne, prilagođene prinose.”

Jerzy Rozłucki podijelio je primjere iz prakse Orbit Capitala: “Growth dug najbolje funkcionira kada se koristi strateški — za financiranje širenja, privremeno mostno financiranje ili odgodu runde dokapitalizacije — čime poduzetnicima omogućujemo zadržavanje kontrole uz brzi rast.”

Događaj je zaključen interaktivnom diskusijom o budućnosti privatnog kreditiranja u Hrvatskoj i široj regiji, uz zajedničku poruku kako je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u primjeni ovih inovativnih oblika financiranja.

The post Novi izvori rasta: CVCA okupila stručnjake za privatno kreditiranje, uključujući venture debt i growth debt appeared first on CVCA.

ZAGREB, 8. travnja 2025. – Peto izdanje konferencije BestInvest Hrvatska, vodeće godišnje konferencije Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), održano je u Hotelu Esplanade u Zagrebu kako bi se obilježile dvije velike obljetnice: pet godina BestInvest.hr-a i 20 godina od osnutka CVCA-e. Događanje je okupilo najinovativnije domaće poduzetnike i vodeće investitore koji upravljaju kapitalom većim od 4,2 milijarde eura, te dodijelilo priznanja za najbolje private equity i venture capital investicije ostvarene u 2024. godini. BestInvest.hr 2025 još jednom je potvrdio poziciju Hrvatske kao rastućeg inovacijskog središta u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Dodijeljene su nagrade u šest kategorija za postignuća u 2024. godini. Nagradu za Private Equity investiciju godine dobio je Entrio za investiciju fonda Invera Equity Partners. Nagrada za Venture Capital investiciju godine pripala je tvrtki Orqa, za seed investiciju u iznosu od 5,8 milijuna eura koju je predvodio globalni investitor Lightspeed Venture Partners. Nagradu za Osnivače godine osvojili su osnivači Orqa FPV-a – Srđan Kovačević, Ivan Jelušić i Vlatko Matijević. Entrio je također nagrađen u kategoriji Izlazak iz investicije godine, za uspješan izlaz fonda Fil Rouge Capital i ulazak Invera Equity Partnersa. Silicon Gardens Fund III dobio je nagradu za Prikupljanje kapitala godine, zahvaljujući prikupljenih više od 24,5 milijuna eura u prvom zatvaranju fonda. Titulu Investitora godine ponio je fond Invera Equity Partners za svoj strateški i operativno aktivan pristup razvoju portfeljskih tvrtki i održiv rast.

U svom uvodnom govoru, Mirna Marović, predsjednica CVCA-e, osvrnula se na 20. obljetnicu djelovanja udruge i na razvoj tržišta private equity i venture capital ulaganja u Hrvatskoj. Istaknula je kako je ono što je prije dva desetljeća započelo kao mala grupa investitora u „rizični kapital“, danas postalo ključni oslonac hrvatskog gospodarstva. Danas članovi CVCA-e upravljaju kapitalom većim od 4,2 milijarde eura, namijenjenim ulaganjima u Hrvatsku i regiju. Private equity i venture capital fondovi postali su glavni motor rasta domaćih tvrtki s potencijalom za brzo širenje, internacionalizaciju i otvaranje novih radnih mjesta. Marović je naglasila kako su u rekordnim godinama 2021. i 2022. hrvatske tvrtke i osnivači privukli više od 2 milijarde eura private equity i venture capital ulaganja. Iako su ulaganja u 2023. i 2024. smanjena na globalnoj razini, Hrvatska je i dalje među liderima u CEE regiji po privlačenju PE&VC kapitala. Ukupna vrijednost startup ekosustava u Hrvatskoj danas premašuje 8 milijardi eura. „Od gotovo ničega, izgradili smo snažan i prepoznatljiv ekosustav koji ostvaruje konkretne rezultate,“ rekla je Marović. „Private equity i venture capital fondovi danas su duboko integrirani u hrvatsko društvo i gospodarstvo – i zato naš slogan je: Podrži najbolje, inspiriraj ostale.”

Alan Herjavec, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), u svom govoru istaknuo je ključnu ulogu HBOR-a u razvoju tržišta kapitala. „HBOR je prepoznat kao ključni akter u razvoju tržišta rizičnog kapitala, a tu ulogu potvrđujemo konkretnim rezultatima: do sada smo uložili više od 100 milijuna eura vlastitih sredstava u razvoj tržišta. U idućem razdoblju ulažemo najmanje još toliko – s jasnim ciljem da ojačamo kapacitete fondova, privučemo privatni kapital i omogućimo poduzetnicima pristup financiranju koje potiče rast, inovacije i otpornost hrvatskog gospodarstva.”

Govoreći na konferenciji, Slađana Ćosić, voditeljica Ureda Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj, istaknula je značajnu ulogu koju je Europski investicijski fond (EIF) – kao dio Grupe EIB – imao u razvoju hrvatskog venture capital i growth equity ekosustava. Kroz strateške inicijative kao što su CROGIP, CROGIP II, CVCi, CVCi II i CEETT, pokrenute u suradnji s HBOR-om i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, EIF je do sada alocirao 395 milijuna eura kroz 14 hrvatskih fondova i suinvesticija. To uključuje i višedržavne fondove s jakom prisutnošću u Hrvatskoj, uz rekordnu godišnju alokaciju koja je u 2024. premašila 170 milijuna eura. Ćosić je također najavila nove inicijative, uključujući one u okviru Inovacijskoj fonda Inicijative tri mora, koje će dodatno ojačati uključivanje Hrvatske u europski inovacijski financijski okvir – ključni korak za jačanje regionalne konkurentnosti i dugoročnog održivog rasta.

U ime Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića, prisutnima se obratila Kristina Bilić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i izaslanica predsjednika Vlade RH. Naglasila je da je Ministarstvo putem CVCi i CVCi II programa osiguralo više od 115 milijuna eura iz EU fondova, čime je omogućeno pokretanje Fil Rouge Capital fonda II i III, te podrška za još dva nova VC fonda u 2025. godini. U kombinaciji s privatnim kapitalom, ove inicijative mobilizirat će više od 150 milijuna eura za financiranje startupova u najranijoj fazi razvoja.

Događanje je također istaknulo inovacijski zamah hrvatskog startup i scaleup ekosustava kroz niz inspirativnih panela i prezentacija investicija. Prvu je fireside raspravu vodila Mirna Marović, predsjednica CVCA-e, s Nenadom Marovcem, osnivačem i upravljačkim partnerom DN Capitala. S više od 25 godina iskustva, Nenad vodi jedan od najpoznatijih VC fondova u Europi, koji je do sada podržao 11 jednoroga, a govorio je o trendovima u venture capitalu i ulozi Hrvatske u europskom inovacijskom prostoru.

Davor Tremac, suosnivač i direktor tvrtke Fonoa, predstavio je svoje poduzetničko putovanje te razvoj Fone, hrvatske kompanije koja pomoću umjetne inteligencije automatizira globalnu poreznu infrastrukturu, uz naglasak na međunarodno širenje iz Hrvatske. Ivan Jelušić, suosnivač i direktor prodaje tvrtke Orqa FPV, podijelio je kako su iz Osijeka izgradili globalnog lidera u području autonomnih dronova. Zvonimir Sedlić, osnivač i direktor tvrtke Nutris, govorio je o skaliranju održive foodtech tvrtke usmjerene na proizvodnju proteina iz boba i ESG inovacije.

Nakon dodjele nagrada, program se nastavio fireside razgovorom s Slavenom Kordićem (Invera Equity Partners), Rogerom Blottom (Fil Rouge Capital) i Berislavom Marszalkom (Entrio), uz moderaciju Mirne Marović, koji su predstavili cijeli investicijski ciklus Entria – od VC ulaganja do izlaska i PE ulaska. U nastavku, Marko Galić (Provectus Capital Partners) i Suzana Škorija (Vetti Group), u razgovoru koji je moderirao Vladimir Nišević, predstavili su strategiju „kupi-i-izgradi“ kojom se Vetti pozicionirao kao regionalni lider u veterinarskim uslugama. Segment inovacija zaključen je diskusijom između Domagoja Oreba (Feelsgood Capital) i Perice Levatića (57hours), koju je moderirao Bernard Ivezić, na temu kako ulaganja s društvenim utjecajem mogu potaknuti održivi rast startupova.

Pobjednike nagrada BestInvest.hr 2025 odabrao je neovisni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz poslovne i investicijske zajednice. Žiri su činili: Hajdi Ćenan (predsjednica, CRO STARTUP), Ivana Gažić (predsjednica Uprave, Zagrebačka burza), dr. sc. Marijana Ivanov (profesorica, Ekonomski fakultet Zagreb), Bernard Ivezić (direktor i suosnivač, Unicorn Underground), dr. sc. Leo Mršić (prorektor za znanost i istraživanje, Algebra), Vladimir Nišević (glavni urednik, Forbes Hrvatska), Tamara Perko (predsjednica, HUB), Hrvoje Serdarušić (financijski konzultant, serdarusic.com), Martina Silov (predsjednica, CroAI), prof. dr. sc. Velimir Srića (Europska akademija znanosti i umjetnosti), Filip Stipančić (partner, Smion), Hrvoje Stojić (glavni ekonomist, HUP), Goran Šaravanja (glavni ekonomist, HGK) i Vid Zavalić (projektni menadžer, BIRD Incubator).

Za više informacija o nagradama i konferenciji posjetite: www.bestinvest.hr

The post Od smjele vizije do regionalne snage: CVCA slavi 20 godina, a BestInvest.hr obilježava petu obljetnicu investicijske izvrsnosti appeared first on CVCA.

Unatoč ovom hlađenju, europski je ekosustav tijekom posljednjeg desetljeća stvorio izvanrednu vrijednost. Tehnološka ekonomija kontinenta danas vrijedi oko 4 bilijuna dolara, u odnosu na manje od 1 bilijun prije deset godina — jasan pokazatelj koliko su inovacije brzo postale središnji pokretač gospodarstva.

Optimizam se također vraća. Polovica svih ispitanika u Atomico anketi za 2025. godinu navodi da su optimističniji u pogledu europskog tech sektora nego prije godinu dana, što predstavlja najvišu razinu optimizma u posljednjih nekoliko godina. Istodobno, druga polovica i dalje ostaje nesigurna, odražavajući trajne zabrinutosti oko regulatornih prepreka, nedostatka kapitala u fazama skaliranja i pitanja može li Europa konkurirati u eri AI-ja.

Jedno od obilježja 2025. godine je snažan povratak osnivanja tvrtki. Više od 27.000 osnivača pokrenulo je tvrtke ove godine — najviše ikad zabilježeno u Europi i gotovo 60 % više nego 2023. Europa i dalje daje najveći udio globalnih osnivača, iako je Azija sustigla taj tempo, potaknuta rastom u Indiji i UAE-u. Istodobno, više od četiri od pet europskih osnivača nastavlja graditi tvrtke u matičnim zemljama, što potvrđuje snagu europskog talent poola. Međutim, među iskusnim, tzv. seasoned founders, raste trend osnivanja tvrtki u SAD-u — izravno povezan s jednostavnijim procesima osnivanja i lakšim pristupom kapitalu za rast.

Kada je riječ o stvaranju unicorna, Europa u 2025. godini dobiva 28 novih unicorna — stabilniji rezultat u odnosu na eksplozivni val iz 2021., ali i dalje dokaz snažne poduzetničke ambicije u zahtjevnijem tržišnom okruženju. Međutim, glavni izazov nije u pokretanju tvrtki, već u njihovom skaliranju. Više od 30 % ponovljenih osnivača danas odlučuje uspostaviti sjedište izvan Europe do Series C faze, navodeći fragmentiranu regulativu, restriktivna pravila rada i nedovoljno razvijena tržišta kapitala u kasnijim fazama.

Deep tech se istaknuo kao najjači pokretač ulaganja na kontinentu. U 2025. godini 36 % svih VC sredstava uloženo je u deep tech — gotovo dvostruko više nego prije četiri godine. Iako SAD i dalje znatno nadmašuje Europu u apsolutnim iznosima, Europa gradi sve raznolikiju deep-tech bazu u područjima AI-ja, kvantnih tehnologija, obrane, klime i napredne infrastrukture. Značajna financiranja tvrtki poput Helsing-a, Isomorphic Labs-a te europskih aerospace i fusion projekata odražavaju ekosustav koji dobiva na tehničkoj dubini i strateškoj važnosti.

Unatoč tome, europska tržišta kapitala i dalje predstavljaju strukturno usko grlo. Mirovinski fondovi — jedan od najvećih izvora strpljivog kapitala na svijetu — u venture ulažu svega 0,009 % imovine, u usporedbi s 0,028 % u SAD-u. Izjednačavanje s američkom razinom alokacije moglo bi osloboditi procijenjenih 210 milijardi dolara dodatnog venture financiranja u Europi tijekom sljedećeg desetljeća.

Ova podinvestiranost izravno doprinosi sporom ciklusu skaliranja u Europi, zbog čega se perspektivne tvrtke često okreću inozemstvu u potrazi za dubinom kapitala potrebnom za postizanje globalne dominacije.

Značajan detalj ovogodišnjeg izvješća je kontinuirana prisutnost Hrvatske među europskim tehnološkim investicijskim središtima u nastajanju. Iako su ukupne razine ulaganja u mnogim manjim ekosustavima pale tijekom 2025. godine, Hrvatska se i dalje nalazi među 30 vodećih europskih zemalja prema uloženom kapitalu. Atomico podaci pokazuju da Hrvatska zadržava mjerljivu venture aktivnost u rasponu od 0 do 200 milijuna dolara, pozicionirajući je uz regionalne partnere u srednjoj i istočnoj Europi, čiji su trendovi financiranja oslabjeli pod širim makroekonomskim pritiscima.

Iako Hrvatska ove godine nije među najbrže rastućim ekosustavima, njezina dosljedna prisutnost u rangiranjima potvrđuje njezinu trajnu relevantnost kao tehnološkog tržišta u razvoju — s prostorom za ubrzanje u budućim ciklusima, kako se regionalne mreže osnivača, talenata i kapitala budu produbljivale.

Na razini politika, regulatorna složenost ostaje jedan od najtežih izazova Europe. Sedamdeset posto osnivača opisuje europsko regulatorno okruženje kao restriktivno, posebno ističući fragmentaciju tržišta, porezni sustav, pravila rada i sporu javnu nabavu. Europska komisija predložila je ambiciozne reforme za 2026. godinu — uključujući 28. režim za startupove, European Innovation Act i jedinstveni politički „launchpad” — no osnivači ostaju oprezni, naglašavajući da će provedba odrediti hoće li ove promjene doista smanjiti trenje.

Javna nabava ostaje jedan od najnedovoljno iskorištenih europskih poluga. Samo 9 % javne nabave u Europi odnosi se na inovativna rješenja — znatno ispod vlastitog EU cilja od 20 %. Studije citirane u izvješću pokazuju da povećanje inovativne nabave za jedan postotni bod može povećati BDP po stanovniku i do 6.000 eura, dok bi povećanje od pet bodova potencijalno moglo udvostručiti taj iznos. Ipak, strukturne prepreke i dugi ciklusi nabave i dalje ograničavaju usvajanje novih europskih tehnologija.

Pitanje može li Europa globalno predvoditi u AI-ju i deep techu jedno je od ključnih pitanja desetljeća. Odgovori u anketi pokazuju ravnomjerno podijeljen kontinent: 35 % vjeruje da Europa može oblikovati vlastitu tehnološku budućnost, 36 % smatra suprotno, dok je 29 % neodlučno. Optimizam snažno korelira s vjerom u europsko vodstvo u AI-ju, sugerirajući da će uspjeh u tom području oblikovati širu percepciju strateškog smjera kontinenta.

Atomico zaključuje izvješće pozivom na koordinirane, founder-first reforme kroz četiri misije: Fix the Friction, Empower Talent, Fund the Future i Champion Risk. Zajedno, ove inicijative imaju za cilj izgraditi ujedinjenu, skalabilnu i konkurentnu europsku tech ekonomiju sposobnu stvoriti ne samo stotine startupova, već i desetke globalnih prvaka.

Europa se danas nalazi na prekretnici — a hoće li uspjeti pretvoriti talent i inovacije u dugoročno globalno vodstvo definirat će priču europskog tech sektora u godinama koje dolaze.

The post Europa na raskrižju: uvidi iz Atomico izvješća State of European Tech 2025 appeared first on CVCA.

Jedna od ključnih karakteristika kohorte za 2025. godinu jest snaga vlastite tehnologije. Kako bi se kvalificirale za Fast 50 rang-ljestvicu, tvrtke moraju ostvarivati većinu prihoda iz vlastitog IP-ja — zahtjev koji pokazuje koliko dobro razumiju tržište i koliko učinkovito odgovaraju na nove potrebe korisnika. Voditelj Deloitteova programa ističe da to nisu samo „sjajne tehnološke tvrtke, već sjajne tvrtke u punom smislu riječi” — poduzeća sposobna predvidjeti potražnju prije nego što je tržište u potpunosti prepozna.

Poredak za 2025. godinu predvodi češka tvrtka Oddin.gg, koja je drugo godinu zaredom osvojila prvo mjesto. Uz impresivan rast prihoda od 4.267 %, tvrtka nastavlja svoju misiju unapređenja esports angažmana te pružanja naprednih rješenja za sportsbook operatere koja smanjuju rizik. Širenje na tržišta Latinske Amerike, uz snažan fokus na integritet i odgovornost, dodatno učvršćuje njezinu poziciju globalnog lidera u esports infrastrukturi. Na drugom mjestu nalazi se slovački PowereX s iznimnim rastom od 2.510 %, koji koristi sustave temeljene na AI-ju za optimizaciju energetske fleksibilnosti i ubrzavanje dekarbonizacije europske energetske infrastrukture. Treće mjesto zauzima poljska SaaS tvrtka Mizzox, s rastom od 2.504 %, zahvaljujući alatima za automatizaciju računovodstva pogonjenima AI-jem, prilagođenima eri obveznog e-računovodstva. Ovi vodeći primjeri ističu ne samo tehnološku sofisticiranost, već i rastuću zrelost tehnološkog ekosustava srednje Europe.

U cijelom poretku softver i dalje dominira s 31 tvrtkom, a slijede fintech te mediji i zabava. Ova raspodjela industrija naglašava širi trend: konvergenciju AI-ja, automatizacije i donošenja odluka temeljenih na podacima u gotovo svim vertikalama. Tvrtke poput FaceUp Technology, Surveily i Antigro Designer pokazuju kako AI i machine learning više nisu opcionalne nadogradnje, već ključni pokretači konkurentske prednosti i operativne učinkovitosti. Geografska raspodjela jednako je indikativna — Češka i Poljska ističu se kao najjači izvođači, ali uz značajan doprinos manjih tržišta poput Hrvatske, Latvije i Estonije.

Ovogodišnje izvješće također stavlja poseban naglasak na kategoriju Companies to Watch — deset rastućih zvijezda mlađih od četiri godine koje već oblikuju budućnost tehnološke scene srednje Europe. Litavski pobjednik UAB Pulsetto posebno se ističe impresivnim rastom od 5.354 %, nudeći nosivi uređaj dizajniran za upravljanje stresom i poboljšanje sna stimulacijom vagusnog živca. Slovačko AI-pokretano računovodstveno rješenje Doklado zauzima drugo mjesto, dok poljski bards.ai, koji povezuje akademska AI istraživanja s komercijalnim primjenama u stvarnom svijetu, osvaja treću poziciju. Ove tvrtke jasno ilustriraju snažnu predanost regije ulaganjima u R&D, razvoju vlastite tehnologije i dugoročnim inovacijama.

Dodajući novu dimenziju krajoliku 2025. godine, Deloitte i Google Cloud predstavili su inauguralnu nagradu AI Value Driver – CE Rocketship Innovations in GenAI Award, koja odražava sve veću važnost generativnog AI-ja u stvaranju stvarne poslovne vrijednosti. Prvi dobitnik ove nagrade, poljski Surveily, transformira standardne CCTV sustave u pametne platforme za praćenje sigurnosti koristeći napredni computer vision — inovaciju usmjerenu na smanjenje nezgoda na radu diljem svijeta. Drugoplasirani, poput bards.ai, PowereX-a, Flowpay-a i Fluentbe-a, pokazuju širinu primjene GenAI-ja, od automatizacije financiranja do skalabilnih rješenja za čistu energiju. Kako ističe Google Cloud, uspon ovih tvrtki signalizira novu generaciju poduzetnika koji podjednako vrednuju komercijalni učinak i društveni utjecaj.

Posebno značajan dio izvješća predstavlja kategorija Impact Stars, koja prepoznaje tvrtke koje spajaju snažne komercijalne proizvode s pozitivnim društvenim ili okolišnim doprinosom. U 2025. godini 21 tvrtka iz područja fintech-a, cyber sigurnosti, ESG-ja, obrane i MedTech/BioTech-a dobila je ovo priznanje. Ove tvrtke dokazuju da tehnologija može istodobno odgovarati na tržišne potrebe i doprinositi širim društvenim izazovima, od održivosti do javnog zdravstva. Kako navodi Deloitteov CE Impact Leader, Impact Stars pokazuju kako mlade tvrtke sve češće integriraju svrhu izravno u svoju poslovnu filozofiju.

Rastuća prisutnost Hrvatske u tehnološkom krajoliku srednje Europe

Izvješće za 2025. godinu otkriva snažan uzlet Hrvatske unutar regionalnog tehnološkog ekosustava, pozicionirajući zemlju kao rastuće središte inovacija i visokorastućih tvrtki. Hrvatska sudjeluje sa šest tvrtki u Fast 50 poretku, uz dodatnu zastupljenost u kategorijama Companies to Watch i Impact Stars — izniman rezultat za jedno od manjih tržišta srednje Europe.

Među Fast 50 tvrtkama ističu se hrvatski Margins (rast od 1.660 %) i Cactus Code (rast od 1.650 %) kao vodeće softverske tvrtke, dok hardverski inovator Orqa bilježi rast od 1.182 % te je dodatno uvršten u kategoriju Impact Stars zbog doprinosa obrambenim tehnologijama. Ostale hrvatske tvrtke poput Spectral Core-a, Farseer-a, B.I.D. Grupe i Utilitera dodatno učvršćuju poziciju Hrvatske kao sve relevantnijeg regionalnog aktera.

Uz to, hrvatski startup Cyber64 osigurava svoje mjesto među Companies to Watch, dok tri hrvatske tvrtke — Aircash, CircuitMess i Devot Solutions — ostvaruju priznanje Impact Star za inovacije u područjima fintech-a, ESG-ja te MedTech/BioTech-a. Zajedno, ova snažna prisutnost naglašava ubrzanu transformaciju Hrvatske iz tržišta u nastajanju u značajnog doprinositelja tehnološkoj budućnosti srednje Europe.

Gledajući unaprijed, izvješće sugerira da je tehnološki ekosustav srednje Europe spreman za daljnju evoluciju. Uz sve dublju primjenu AI-ja u industrijama, promjene regulatornih okvira i rastuću konkurenciju, tvrtke predstavljene u Fast 50 za 2025. godinu pokazuju da poduzetnički duh regije ostaje snažan. Čak i u uvjetima globalne neizvjesnosti, inovacije, otpornost i hrabra ambicija i dalje definiraju tehnološki sektor srednje Europe.

Kako će se ovaj zamah oblikovati tijekom 2026. godine i nadalje, svakako će biti iznimno zanimljivo pratiti.

The post Tehnološki zamah srednje Europe u 2025.: otpornost, ubrzanje i uspon regionalnih inovatora appeared first on CVCA.

Ukupne razine ulaganja u CEE nastavile su stabilno rasti, no kapital u kasnijim fazama i dalje je relativno oskudan. Dealroom ističe da su se, iako su se vrijednost poduzeća i VC aktivnosti u regiji povećale tijekom posljednjeg desetljeća, na per capita razini CEE i dalje značajno nedovoljno pokrivena, osobito kada je riječ o scaleupovima i kapitalno intenzivnom razvoju u području deeptech-a.

Izazovi financiranja u kasnijim fazama usporili su dio rasta zabilježenog prethodnih godina, odražavajući šire europske trendove u kojima su korekcije na javnim tržištima od 2022. godine resetirale valuacije i smanjile tempo stvaranja unicorna.

Unatoč tome, otpornost tehnološkog sektora CEE-a posebno dolazi do izražaja. Današnji ekosustav doseže ukupnu vrijednost od 243 milijarde eura, oblikovanu raznolikom kombinacijom enterprise software tvrtki, hardverskih inovatora te rastućih vertikala u području energetike, transporta i fintech-a.

CEE je tijekom posljednjeg desetljeća rastao brže od europskog prosjeka, potaknut snažnim bazenom tehničkih talenata i novom generacijom globalno ambicioznih osnivača.

Izvješće navodi da je u regiji od 2023. godine ostvareno više od 300 izlazaka tvrtki uz podršku VC fondova, pri čemu je 2024. godina bila rekordna po aktivnosti izlazaka.

Ovo jačanje tržišta izlazaka signalizira sve veću zrelost ekosustava, unatoč neujednačenoj dostupnosti kapitala. Istodobno, značajan udio CEE scaleupova — gotovo polovica — tijekom rasta premješta svoje sjedište u inozemstvo, ponajviše u Sjedinjene Američke Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo, kako bi lakše pristupili kapitalu za rast i globalnim kupcima. Unatoč tom trendu preseljenja, većina tvrtki zadržava svoje ključne R&D i operativne centre u matičnim zemljama, nastavljajući vraćati ekonomsku vrijednost i znanje u regiju.

Što se tiče industrijskih trendova, enterprise software ostaje dominantan segment, osobito kroz SaaS modele koji su povijesno omogućili uspjeh regije zahvaljujući kapitalnoj učinkovitosti i relativnoj jednostavnosti bootstrappinga. Značajno je da su ulaganja u hardware snažno porasla tijekom posljednje tri godine, ponajprije potaknuta tehnologijama u transportu i energetici, koje su zajedno prikupile više od 2 milijarde eura od 2020. godine.

Rastući geopolitički fokus na obrambene tehnologije također je potaknuo nastanak klastera od više od 100 obrambenih i dual-use startupova diljem regije — od kojih mnogi aktivno doprinose obrani i obnovi Ukrajine.

Rodna neravnoteža i dalje predstavlja kontinuirani izazov, kao i u širem europskom ekosustavu. Iako se izvješće ne fokusira izričito na rodne statistike, ono odražava šire europske obrasce u kojima su timovi koje vode žene i dalje značajno slabije financirani.

Unatoč neizvjesnostima, raspoloženje osnivača ostaje optimistično. Regija kontinuirano proizvodi visokoučinkovite tvrtke koje prelaze na globalnu razinu, pri čemu su stope „diplomiranja” CEE-a od Series B nadalje danas usporedive s onima znatno zrelijih ekosustava poput nordijskih zemalja.

S gotovo 300 startupova godišnje koji prvi put dobivaju financiranje, regija nastavlja obnavljati svoj inovacijski pipeline i produbljivati sektorsku raznolikost.

Hrvatska: rastući CEE inovator koji gradi na globalnom uspjehu

Hrvatska se u izvješću ističe kao jedan od značajnijih doprinositelja CEE tehnološkom krajoliku, nastavljajući putanju započetu prethodnih godina, obilježenu velikim uspjesima poput uspona Infobipa do statusa unicorna. Infobip ostaje jedan od najupečatljivijih primjera tvrtke nastale u CEE-u koja se globalno skalirala, zadržavajući snažnu operativnu bazu u regiji, što ilustrira model dvostruke prisutnosti tipičan za CEE scaleupove.

Dealroomovo izvješće također uključuje tvrtke koje su osnovali hrvatski osnivači među značajnim izlascima u regiji od 2023. godine, poput Photomatha, koji je preuzeo Google, te Amoda, telematics i insurtech tvrtke uvrštene među CEE kohorte izlazaka.

Ovi izlazi naglašavaju sposobnost Hrvatske da razvija globalno relevantne potrošačke i enterprise tehnološke proizvode.

Osim toga, Hrvatska je u potpunosti integrirana u CEE ekosustavni okvir koji koristi izvješće, zajedno s vodećim regionalnim središtima poput Estonije, Poljske i Litve.

Prisutnost zemlje među scaleupovima i izlaznim pipelineovima pokazuje kontinuiranu uzlaznu mobilnost njezina ekosustava.

Snaga Hrvatske leži u nekoliko ključnih atributa: visokoj kvaliteti tehničkog kadra, snažnim inženjerskim sveučilištima i rastućoj prisutnosti regionalno aktivnih investitora poput Fil Rouge Capitala, jednog od istaknutih lokalnih VC aktera navedenih u investitorskom krajoliku izvješća.

U kombinaciji s momentumom globalno prepoznatih tvrtki poput Infobipa i Photomatha, Hrvatska nastavlja učvršćivati svoju poziciju kao rastuće inovacijsko čvorište unutar CEE-a.

Zaključak: stabilan rast, rastuća zrelost i regija spremna za globalni utjecaj

Dok Europa ulazi u novo razdoblje obilježeno pooštravanjem kapitala, geopolitičkim pritiscima i ubrzanim tehnološkim promjenama, CEE ostaje regija definirana otpornošću i potencijalom. Dealroomova analiza za 2025. godinu prikazuje tehnološki ekosustav koji se nastavlja širiti unatoč izazovima — rastući u vrijednosti poduzeća, produbljujući sektorsku ekspertizu i postupno povećavajući svoj globalni doseg.

S više scaleupova koji se sele u inozemstvo radi kapitala, ali zadržavaju ključne operacije kod kuće, uloga regije u globalnom stvaranju tehnologije vjerojatno će se dodatno širiti. Hrvatska, sa svojom kombinacijom scalea na razini unicorna, uspješnih izlazaka i rastuće baze investitora, sve se više pozicionira kao dio šire priče o regionalnoj ambiciji i globalnoj integraciji.

Nadolazeće godine testirat će prilagodljivost CEE ekosustava, no temelji postavljeni tijekom posljednjeg desetljeća — snažan tehnički talent, kapitalna učinkovitost i rastući niz globalnih uspjeha — pozicioniraju regiju da nastavi nadmašivati očekivanja.

The post Promjenjivi krajolik: CEE tech u 2024.–2025. dok regija ulazi u sljedeće poglavlje appeared first on CVCA.

Prema izvještaju, ukupna private equity i venture capital ulaganja u Hrvatskoj iznosila su približno 60 milijuna eura u 2024., u usporedbi s oko 27 milijuna eura u 2023. Istodobno, broj hrvatskih poduzeća koja su primila ulaganje porastao je s 10 na 19, što upućuje na širu bazu kompanija koje pristupaju profesionalnom kapitalu i ekspertizi. Ova ulaganja obuhvaćaju venture capital, growth capital i buyout transakcije, pri čemu značajan dio ukupnih iznosa otpada na veće buyout i kasniju fazu rasta.

Unatoč ovom ohrabrujućem rastu, private equity i venture capital aktivnost u Hrvatskoj i dalje je skromna u odnosu na veličinu gospodarstva. U 2024. godini, ulaganja u Hrvatskoj predstavljala su samo 0,073% BDP-a, u usporedbi s 0,112% na razini CEE regije i 0,551% u Europi u cjelini. Ovaj jaz pokazuje i trenutačnu nedovoljnu zastupljenost ovoga asset classa u Hrvatskoj i značajan potencijal za buduću alokaciju privatnog kapitala u hrvatska poduzeća.

Međutim, kao CVCA želimo naglasiti da statistika za Hrvatsku u ovom izdanju – kao i prethodnih godina – podcjenjuje stvarnu razinu aktivnosti. Nisu svi upravitelji fondova i institucionalni investitori aktivni u Hrvatskoj prijavili svoje transakcije u European Data Cooperative (EDC) unatoč kontinuiranim naporima CVCA-e, kao nacionalnog data contributora, da se takvo izvještavanje učini de facto obveznim za naše članove. Sudjelovanje je zasad dobrovoljno, a u relativno malom i nišnom tržištu poput hrvatskog i nekoliko ne-prijavljenih upravitelja ili transakcija može materijalno iskriviti ukupnu sliku.

Dodatno, metodologija izvještaja ne dopušta da se određeni tipovi investitora klasificiraju kao “private equity i venture capital”, čak i kada oni predvode transakcije koje su po veličini, strukturi i korporativnom upravljanju u potpunosti usporedive s klasičnim VC ili growth rundama. Istaknuti primjer je Series A runda za Verne u iznosu od 100 milijuna eura u 2024., predvođena sovereign wealth fondom. Budući da vodeći investitor nije klasificiran kao private equity ili venture capital fond prema EDC definicijama, ova transakcija – iako iznimno značajna za hrvatski ekosustav – uopće nije uključena u hrvatsku statistiku private equity i venture capital ulaganja. Slični izazovi mogu se pojaviti i kod određenih korporativnih investitora i drugih strateških kapitalnih davatelja koji imaju sve važniju ulogu u našem ekosustavu.

Stoga je za kreatore politika, regulatore i međunarodne investitore važno razumjeti da su hrvatske brojke konzervativna donja granica, a ne potpuni prikaz tržišne aktivnosti. Stvarna slika jest da Hrvatska privlači sve više kapitala, sve sofisticiranije investitore i sve ambicioznije osnivače nego što to službeni podaci sugeriraju. Kako bismo podržali kvalitetnije donošenje odluka – uključujući buduće inicijative na nacionalnoj i EU razini – CVCA će nastaviti blisko surađivati s Invest Europeom i svim upraviteljima fondova koji ulažu u Hrvatsku kako bi se poboljšala pokrivenost, standardiziralo izvještavanje i potaknulo redovito dostavljanje podataka EDC-u.

U CVCA-i ostajemo posvećeni unaprjeđenju transparentnosti, jačanju baze profesionalnog kapitala i osiguravanju da se stvarni rezultati i potencijal Hrvatske u potpunosti odraze u budućim izdanjima CEE statistike. Pozivamo sve upravitelje fondova, su-investitore i dionike ekosustava aktivne u Hrvatskoj da nam se pridruže u ovom naporu kako bi podaci koje koriste europski i globalni donositelji odluka doista odražavali dinamičnost i prilike hrvatskog tržišta.”

The post Investicijski Oporavak Hrvatske u 2024: Snažan zamah, konzervativna statistika i neiskorišteni potencijal appeared first on CVCA.

Dana 28. studenoga 2025., Austrijska Pošta potpisala je konačni ugovor o stjecanju većinskog udjela u euShipments.com. Podložna uobičajenim regulatornim odobrenjima, završetak transakcije očekuje se u prvom kvartalu 2026. Ugovor također uključuje opciju za Austrijsku Poštu da u sljedeće četiri godine otkupi preostalih 30 % udjela.

Osnovana 2012. godine od strane Lore Dimitrove i Svetlozara Dimitrova, euShipments.com razvila je poslovni model vođen tehnologijom, osmišljen da zadovolji složene logističke potrebe online trgovaca koji posluju preko granica. Danas više od 1.300 online trgovaca oslanja se na krajnje rješenje tvrtke koje obuhvaća fulfilment, domaće i međunarodne dostave, upravljanje povratima, cash-on-delivery usluge, IOSS i druge logističke dodatne usluge.

S timom od preko 350 stručnjaka za e-commerce i više od 100 % godišnjeg rasta od osnivanja, očekuje se da će euShipments.com ostvariti oko 50 milijuna eura prihoda na ključnim tržištima uključujući Bugarsku, Rumunjsku, Hrvatsku i Slovačku. Tvrtka upravlja sa sedam vlastitih fulfilment i cross-border centara u šest zemalja te surađuje s više od 60 partnera za dostavu na posljednjoj milji, nudeći više od 800 metoda dostave diljem Europe.

“Zajedno s Austrijskom Poštom otvaramo novo poglavlje razvoja i rasta,” izjavio je Svetlozar Dimitrov, suosnivač i CEO euShipments.com. “Ovo strateško partnerstvo ojačat će naš regionalni položaj, proširiti portfelj usluga i mrežu, te povećati operativnu učinkovitost, a sve dok nastavljamo služiti naše klijente s istim poduzetničkim duhom.”

BlackPeak Capital investirao je u euShipments.com 2022. godine, usko surađujući s osnivačima i menadžment timom kako bi podržao sljedeću fazu širenja tvrtke. Tijekom tog razdoblja, euShipments.com prošao je značajnu transformaciju, uključujući otvaranje šest novih fulfilment lokacija, dodavanje više od 40.000 četvornih metara operativnog prostora i povećanje kapaciteta obrade na više od milijun paketa mjesečno. Partnerstvo je također rezultiralo stvaranjem više od 300 novih radnih mjesta, širenjem na sedam novih tržišta i desetostrukim povećanjem prihoda od početne investicije.

Središnji stup ovog rasta bila je ciljana M&A strategija, kroz koju su provedene četiri strateške akvizicije u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj. Ove tvrtke uspješno su integrirane u platformu euShipments.com, dodatno jačajući regionalne kapacitete grupe i ubrzavajući skaliranje.

“Uvjereni smo da će novo poglavlje s Austrijskom Poštom stvoriti brojne prilike za daljnje širenje euShipments.com i učvrstiti njegov položaj pouzdanog logističkog partnera za online trgovce diljem Europe,” izjavio je Angel Stefanov, Partner u BlackPeak Capitalu.

Austrijska Pošta jedna je od etabliranih europskih logističkih grupa, posluje u 13 zemalja i opslužuje više od 150 milijuna potrošača. Stjecanje euShipments.com usklađuje se s njenom strategijom LEAD 2030 da postane preferirani partner u e-commerce logistici u Austriji, Srednjoj i Istočnoj Europi, Turskoj i šire. Partnerstvo se očekuje da će podržati daljnji međunarodni rast euShipments.com, istovremeno očuvavši njegov poduzetnički duh i pristup usmjeren na klijenta.

Ova transakcija predstavlja milestone exit za BlackPeak Capital i naglašava utjecaj dugoročnih, rastom orijentiranih partnerstava između iskusnih osnivača i discipliniranih private equity investitora fokusiranih na odgovorno skaliranje i regionalno liderstvo.

The post BlackPeak Capital izlazi iz euShipments.com kako Austrijska Pošta stječe većinski udio u regionalnom lideru E-commerce logistike appeared first on CVCA.