Unatoč ovom hlađenju, europski je ekosustav tijekom posljednjeg desetljeća stvorio izvanrednu vrijednost. Tehnološka ekonomija kontinenta danas vrijedi oko 4 bilijuna dolara, u odnosu na manje od 1 bilijun prije deset godina — jasan pokazatelj koliko su inovacije brzo postale središnji pokretač gospodarstva.

Optimizam se također vraća. Polovica svih ispitanika u Atomico anketi za 2025. godinu navodi da su optimističniji u pogledu europskog tech sektora nego prije godinu dana, što predstavlja najvišu razinu optimizma u posljednjih nekoliko godina. Istodobno, druga polovica i dalje ostaje nesigurna, odražavajući trajne zabrinutosti oko regulatornih prepreka, nedostatka kapitala u fazama skaliranja i pitanja može li Europa konkurirati u eri AI-ja.

Jedno od obilježja 2025. godine je snažan povratak osnivanja tvrtki. Više od 27.000 osnivača pokrenulo je tvrtke ove godine — najviše ikad zabilježeno u Europi i gotovo 60 % više nego 2023. Europa i dalje daje najveći udio globalnih osnivača, iako je Azija sustigla taj tempo, potaknuta rastom u Indiji i UAE-u. Istodobno, više od četiri od pet europskih osnivača nastavlja graditi tvrtke u matičnim zemljama, što potvrđuje snagu europskog talent poola. Međutim, među iskusnim, tzv. seasoned founders, raste trend osnivanja tvrtki u SAD-u — izravno povezan s jednostavnijim procesima osnivanja i lakšim pristupom kapitalu za rast.

Kada je riječ o stvaranju unicorna, Europa u 2025. godini dobiva 28 novih unicorna — stabilniji rezultat u odnosu na eksplozivni val iz 2021., ali i dalje dokaz snažne poduzetničke ambicije u zahtjevnijem tržišnom okruženju. Međutim, glavni izazov nije u pokretanju tvrtki, već u njihovom skaliranju. Više od 30 % ponovljenih osnivača danas odlučuje uspostaviti sjedište izvan Europe do Series C faze, navodeći fragmentiranu regulativu, restriktivna pravila rada i nedovoljno razvijena tržišta kapitala u kasnijim fazama.

Deep tech se istaknuo kao najjači pokretač ulaganja na kontinentu. U 2025. godini 36 % svih VC sredstava uloženo je u deep tech — gotovo dvostruko više nego prije četiri godine. Iako SAD i dalje znatno nadmašuje Europu u apsolutnim iznosima, Europa gradi sve raznolikiju deep-tech bazu u područjima AI-ja, kvantnih tehnologija, obrane, klime i napredne infrastrukture. Značajna financiranja tvrtki poput Helsing-a, Isomorphic Labs-a te europskih aerospace i fusion projekata odražavaju ekosustav koji dobiva na tehničkoj dubini i strateškoj važnosti.

Unatoč tome, europska tržišta kapitala i dalje predstavljaju strukturno usko grlo. Mirovinski fondovi — jedan od najvećih izvora strpljivog kapitala na svijetu — u venture ulažu svega 0,009 % imovine, u usporedbi s 0,028 % u SAD-u. Izjednačavanje s američkom razinom alokacije moglo bi osloboditi procijenjenih 210 milijardi dolara dodatnog venture financiranja u Europi tijekom sljedećeg desetljeća.

Ova podinvestiranost izravno doprinosi sporom ciklusu skaliranja u Europi, zbog čega se perspektivne tvrtke često okreću inozemstvu u potrazi za dubinom kapitala potrebnom za postizanje globalne dominacije.

Značajan detalj ovogodišnjeg izvješća je kontinuirana prisutnost Hrvatske među europskim tehnološkim investicijskim središtima u nastajanju. Iako su ukupne razine ulaganja u mnogim manjim ekosustavima pale tijekom 2025. godine, Hrvatska se i dalje nalazi među 30 vodećih europskih zemalja prema uloženom kapitalu. Atomico podaci pokazuju da Hrvatska zadržava mjerljivu venture aktivnost u rasponu od 0 do 200 milijuna dolara, pozicionirajući je uz regionalne partnere u srednjoj i istočnoj Europi, čiji su trendovi financiranja oslabjeli pod širim makroekonomskim pritiscima.

Iako Hrvatska ove godine nije među najbrže rastućim ekosustavima, njezina dosljedna prisutnost u rangiranjima potvrđuje njezinu trajnu relevantnost kao tehnološkog tržišta u razvoju — s prostorom za ubrzanje u budućim ciklusima, kako se regionalne mreže osnivača, talenata i kapitala budu produbljivale.

Na razini politika, regulatorna složenost ostaje jedan od najtežih izazova Europe. Sedamdeset posto osnivača opisuje europsko regulatorno okruženje kao restriktivno, posebno ističući fragmentaciju tržišta, porezni sustav, pravila rada i sporu javnu nabavu. Europska komisija predložila je ambiciozne reforme za 2026. godinu — uključujući 28. režim za startupove, European Innovation Act i jedinstveni politički „launchpad” — no osnivači ostaju oprezni, naglašavajući da će provedba odrediti hoće li ove promjene doista smanjiti trenje.

Javna nabava ostaje jedan od najnedovoljno iskorištenih europskih poluga. Samo 9 % javne nabave u Europi odnosi se na inovativna rješenja — znatno ispod vlastitog EU cilja od 20 %. Studije citirane u izvješću pokazuju da povećanje inovativne nabave za jedan postotni bod može povećati BDP po stanovniku i do 6.000 eura, dok bi povećanje od pet bodova potencijalno moglo udvostručiti taj iznos. Ipak, strukturne prepreke i dugi ciklusi nabave i dalje ograničavaju usvajanje novih europskih tehnologija.

Pitanje može li Europa globalno predvoditi u AI-ju i deep techu jedno je od ključnih pitanja desetljeća. Odgovori u anketi pokazuju ravnomjerno podijeljen kontinent: 35 % vjeruje da Europa može oblikovati vlastitu tehnološku budućnost, 36 % smatra suprotno, dok je 29 % neodlučno. Optimizam snažno korelira s vjerom u europsko vodstvo u AI-ju, sugerirajući da će uspjeh u tom području oblikovati širu percepciju strateškog smjera kontinenta.

Atomico zaključuje izvješće pozivom na koordinirane, founder-first reforme kroz četiri misije: Fix the Friction, Empower Talent, Fund the Future i Champion Risk. Zajedno, ove inicijative imaju za cilj izgraditi ujedinjenu, skalabilnu i konkurentnu europsku tech ekonomiju sposobnu stvoriti ne samo stotine startupova, već i desetke globalnih prvaka.

Europa se danas nalazi na prekretnici — a hoće li uspjeti pretvoriti talent i inovacije u dugoročno globalno vodstvo definirat će priču europskog tech sektora u godinama koje dolaze.

The post Europa na raskrižju: uvidi iz Atomico izvješća State of European Tech 2025 appeared first on CVCA.

Jedna od ključnih karakteristika kohorte za 2025. godinu jest snaga vlastite tehnologije. Kako bi se kvalificirale za Fast 50 rang-ljestvicu, tvrtke moraju ostvarivati većinu prihoda iz vlastitog IP-ja — zahtjev koji pokazuje koliko dobro razumiju tržište i koliko učinkovito odgovaraju na nove potrebe korisnika. Voditelj Deloitteova programa ističe da to nisu samo „sjajne tehnološke tvrtke, već sjajne tvrtke u punom smislu riječi” — poduzeća sposobna predvidjeti potražnju prije nego što je tržište u potpunosti prepozna.

Poredak za 2025. godinu predvodi češka tvrtka Oddin.gg, koja je drugo godinu zaredom osvojila prvo mjesto. Uz impresivan rast prihoda od 4.267 %, tvrtka nastavlja svoju misiju unapređenja esports angažmana te pružanja naprednih rješenja za sportsbook operatere koja smanjuju rizik. Širenje na tržišta Latinske Amerike, uz snažan fokus na integritet i odgovornost, dodatno učvršćuje njezinu poziciju globalnog lidera u esports infrastrukturi. Na drugom mjestu nalazi se slovački PowereX s iznimnim rastom od 2.510 %, koji koristi sustave temeljene na AI-ju za optimizaciju energetske fleksibilnosti i ubrzavanje dekarbonizacije europske energetske infrastrukture. Treće mjesto zauzima poljska SaaS tvrtka Mizzox, s rastom od 2.504 %, zahvaljujući alatima za automatizaciju računovodstva pogonjenima AI-jem, prilagođenima eri obveznog e-računovodstva. Ovi vodeći primjeri ističu ne samo tehnološku sofisticiranost, već i rastuću zrelost tehnološkog ekosustava srednje Europe.

U cijelom poretku softver i dalje dominira s 31 tvrtkom, a slijede fintech te mediji i zabava. Ova raspodjela industrija naglašava širi trend: konvergenciju AI-ja, automatizacije i donošenja odluka temeljenih na podacima u gotovo svim vertikalama. Tvrtke poput FaceUp Technology, Surveily i Antigro Designer pokazuju kako AI i machine learning više nisu opcionalne nadogradnje, već ključni pokretači konkurentske prednosti i operativne učinkovitosti. Geografska raspodjela jednako je indikativna — Češka i Poljska ističu se kao najjači izvođači, ali uz značajan doprinos manjih tržišta poput Hrvatske, Latvije i Estonije.

Ovogodišnje izvješće također stavlja poseban naglasak na kategoriju Companies to Watch — deset rastućih zvijezda mlađih od četiri godine koje već oblikuju budućnost tehnološke scene srednje Europe. Litavski pobjednik UAB Pulsetto posebno se ističe impresivnim rastom od 5.354 %, nudeći nosivi uređaj dizajniran za upravljanje stresom i poboljšanje sna stimulacijom vagusnog živca. Slovačko AI-pokretano računovodstveno rješenje Doklado zauzima drugo mjesto, dok poljski bards.ai, koji povezuje akademska AI istraživanja s komercijalnim primjenama u stvarnom svijetu, osvaja treću poziciju. Ove tvrtke jasno ilustriraju snažnu predanost regije ulaganjima u R&D, razvoju vlastite tehnologije i dugoročnim inovacijama.

Dodajući novu dimenziju krajoliku 2025. godine, Deloitte i Google Cloud predstavili su inauguralnu nagradu AI Value Driver – CE Rocketship Innovations in GenAI Award, koja odražava sve veću važnost generativnog AI-ja u stvaranju stvarne poslovne vrijednosti. Prvi dobitnik ove nagrade, poljski Surveily, transformira standardne CCTV sustave u pametne platforme za praćenje sigurnosti koristeći napredni computer vision — inovaciju usmjerenu na smanjenje nezgoda na radu diljem svijeta. Drugoplasirani, poput bards.ai, PowereX-a, Flowpay-a i Fluentbe-a, pokazuju širinu primjene GenAI-ja, od automatizacije financiranja do skalabilnih rješenja za čistu energiju. Kako ističe Google Cloud, uspon ovih tvrtki signalizira novu generaciju poduzetnika koji podjednako vrednuju komercijalni učinak i društveni utjecaj.

Posebno značajan dio izvješća predstavlja kategorija Impact Stars, koja prepoznaje tvrtke koje spajaju snažne komercijalne proizvode s pozitivnim društvenim ili okolišnim doprinosom. U 2025. godini 21 tvrtka iz područja fintech-a, cyber sigurnosti, ESG-ja, obrane i MedTech/BioTech-a dobila je ovo priznanje. Ove tvrtke dokazuju da tehnologija može istodobno odgovarati na tržišne potrebe i doprinositi širim društvenim izazovima, od održivosti do javnog zdravstva. Kako navodi Deloitteov CE Impact Leader, Impact Stars pokazuju kako mlade tvrtke sve češće integriraju svrhu izravno u svoju poslovnu filozofiju.

Rastuća prisutnost Hrvatske u tehnološkom krajoliku srednje Europe

Izvješće za 2025. godinu otkriva snažan uzlet Hrvatske unutar regionalnog tehnološkog ekosustava, pozicionirajući zemlju kao rastuće središte inovacija i visokorastućih tvrtki. Hrvatska sudjeluje sa šest tvrtki u Fast 50 poretku, uz dodatnu zastupljenost u kategorijama Companies to Watch i Impact Stars — izniman rezultat za jedno od manjih tržišta srednje Europe.

Među Fast 50 tvrtkama ističu se hrvatski Margins (rast od 1.660 %) i Cactus Code (rast od 1.650 %) kao vodeće softverske tvrtke, dok hardverski inovator Orqa bilježi rast od 1.182 % te je dodatno uvršten u kategoriju Impact Stars zbog doprinosa obrambenim tehnologijama. Ostale hrvatske tvrtke poput Spectral Core-a, Farseer-a, B.I.D. Grupe i Utilitera dodatno učvršćuju poziciju Hrvatske kao sve relevantnijeg regionalnog aktera.

Uz to, hrvatski startup Cyber64 osigurava svoje mjesto među Companies to Watch, dok tri hrvatske tvrtke — Aircash, CircuitMess i Devot Solutions — ostvaruju priznanje Impact Star za inovacije u područjima fintech-a, ESG-ja te MedTech/BioTech-a. Zajedno, ova snažna prisutnost naglašava ubrzanu transformaciju Hrvatske iz tržišta u nastajanju u značajnog doprinositelja tehnološkoj budućnosti srednje Europe.

Gledajući unaprijed, izvješće sugerira da je tehnološki ekosustav srednje Europe spreman za daljnju evoluciju. Uz sve dublju primjenu AI-ja u industrijama, promjene regulatornih okvira i rastuću konkurenciju, tvrtke predstavljene u Fast 50 za 2025. godinu pokazuju da poduzetnički duh regije ostaje snažan. Čak i u uvjetima globalne neizvjesnosti, inovacije, otpornost i hrabra ambicija i dalje definiraju tehnološki sektor srednje Europe.

Kako će se ovaj zamah oblikovati tijekom 2026. godine i nadalje, svakako će biti iznimno zanimljivo pratiti.

The post Tehnološki zamah srednje Europe u 2025.: otpornost, ubrzanje i uspon regionalnih inovatora appeared first on CVCA.

Ukupne razine ulaganja u CEE nastavile su stabilno rasti, no kapital u kasnijim fazama i dalje je relativno oskudan. Dealroom ističe da su se, iako su se vrijednost poduzeća i VC aktivnosti u regiji povećale tijekom posljednjeg desetljeća, na per capita razini CEE i dalje značajno nedovoljno pokrivena, osobito kada je riječ o scaleupovima i kapitalno intenzivnom razvoju u području deeptech-a.

Izazovi financiranja u kasnijim fazama usporili su dio rasta zabilježenog prethodnih godina, odražavajući šire europske trendove u kojima su korekcije na javnim tržištima od 2022. godine resetirale valuacije i smanjile tempo stvaranja unicorna.

Unatoč tome, otpornost tehnološkog sektora CEE-a posebno dolazi do izražaja. Današnji ekosustav doseže ukupnu vrijednost od 243 milijarde eura, oblikovanu raznolikom kombinacijom enterprise software tvrtki, hardverskih inovatora te rastućih vertikala u području energetike, transporta i fintech-a.

CEE je tijekom posljednjeg desetljeća rastao brže od europskog prosjeka, potaknut snažnim bazenom tehničkih talenata i novom generacijom globalno ambicioznih osnivača.

Izvješće navodi da je u regiji od 2023. godine ostvareno više od 300 izlazaka tvrtki uz podršku VC fondova, pri čemu je 2024. godina bila rekordna po aktivnosti izlazaka.

Ovo jačanje tržišta izlazaka signalizira sve veću zrelost ekosustava, unatoč neujednačenoj dostupnosti kapitala. Istodobno, značajan udio CEE scaleupova — gotovo polovica — tijekom rasta premješta svoje sjedište u inozemstvo, ponajviše u Sjedinjene Američke Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo, kako bi lakše pristupili kapitalu za rast i globalnim kupcima. Unatoč tom trendu preseljenja, većina tvrtki zadržava svoje ključne R&D i operativne centre u matičnim zemljama, nastavljajući vraćati ekonomsku vrijednost i znanje u regiju.

Što se tiče industrijskih trendova, enterprise software ostaje dominantan segment, osobito kroz SaaS modele koji su povijesno omogućili uspjeh regije zahvaljujući kapitalnoj učinkovitosti i relativnoj jednostavnosti bootstrappinga. Značajno je da su ulaganja u hardware snažno porasla tijekom posljednje tri godine, ponajprije potaknuta tehnologijama u transportu i energetici, koje su zajedno prikupile više od 2 milijarde eura od 2020. godine.

Rastući geopolitički fokus na obrambene tehnologije također je potaknuo nastanak klastera od više od 100 obrambenih i dual-use startupova diljem regije — od kojih mnogi aktivno doprinose obrani i obnovi Ukrajine.

Rodna neravnoteža i dalje predstavlja kontinuirani izazov, kao i u širem europskom ekosustavu. Iako se izvješće ne fokusira izričito na rodne statistike, ono odražava šire europske obrasce u kojima su timovi koje vode žene i dalje značajno slabije financirani.

Unatoč neizvjesnostima, raspoloženje osnivača ostaje optimistično. Regija kontinuirano proizvodi visokoučinkovite tvrtke koje prelaze na globalnu razinu, pri čemu su stope „diplomiranja” CEE-a od Series B nadalje danas usporedive s onima znatno zrelijih ekosustava poput nordijskih zemalja.

S gotovo 300 startupova godišnje koji prvi put dobivaju financiranje, regija nastavlja obnavljati svoj inovacijski pipeline i produbljivati sektorsku raznolikost.

Hrvatska: rastući CEE inovator koji gradi na globalnom uspjehu

Hrvatska se u izvješću ističe kao jedan od značajnijih doprinositelja CEE tehnološkom krajoliku, nastavljajući putanju započetu prethodnih godina, obilježenu velikim uspjesima poput uspona Infobipa do statusa unicorna. Infobip ostaje jedan od najupečatljivijih primjera tvrtke nastale u CEE-u koja se globalno skalirala, zadržavajući snažnu operativnu bazu u regiji, što ilustrira model dvostruke prisutnosti tipičan za CEE scaleupove.

Dealroomovo izvješće također uključuje tvrtke koje su osnovali hrvatski osnivači među značajnim izlascima u regiji od 2023. godine, poput Photomatha, koji je preuzeo Google, te Amoda, telematics i insurtech tvrtke uvrštene među CEE kohorte izlazaka.

Ovi izlazi naglašavaju sposobnost Hrvatske da razvija globalno relevantne potrošačke i enterprise tehnološke proizvode.

Osim toga, Hrvatska je u potpunosti integrirana u CEE ekosustavni okvir koji koristi izvješće, zajedno s vodećim regionalnim središtima poput Estonije, Poljske i Litve.

Prisutnost zemlje među scaleupovima i izlaznim pipelineovima pokazuje kontinuiranu uzlaznu mobilnost njezina ekosustava.

Snaga Hrvatske leži u nekoliko ključnih atributa: visokoj kvaliteti tehničkog kadra, snažnim inženjerskim sveučilištima i rastućoj prisutnosti regionalno aktivnih investitora poput Fil Rouge Capitala, jednog od istaknutih lokalnih VC aktera navedenih u investitorskom krajoliku izvješća.

U kombinaciji s momentumom globalno prepoznatih tvrtki poput Infobipa i Photomatha, Hrvatska nastavlja učvršćivati svoju poziciju kao rastuće inovacijsko čvorište unutar CEE-a.

Zaključak: stabilan rast, rastuća zrelost i regija spremna za globalni utjecaj

Dok Europa ulazi u novo razdoblje obilježeno pooštravanjem kapitala, geopolitičkim pritiscima i ubrzanim tehnološkim promjenama, CEE ostaje regija definirana otpornošću i potencijalom. Dealroomova analiza za 2025. godinu prikazuje tehnološki ekosustav koji se nastavlja širiti unatoč izazovima — rastući u vrijednosti poduzeća, produbljujući sektorsku ekspertizu i postupno povećavajući svoj globalni doseg.

S više scaleupova koji se sele u inozemstvo radi kapitala, ali zadržavaju ključne operacije kod kuće, uloga regije u globalnom stvaranju tehnologije vjerojatno će se dodatno širiti. Hrvatska, sa svojom kombinacijom scalea na razini unicorna, uspješnih izlazaka i rastuće baze investitora, sve se više pozicionira kao dio šire priče o regionalnoj ambiciji i globalnoj integraciji.

Nadolazeće godine testirat će prilagodljivost CEE ekosustava, no temelji postavljeni tijekom posljednjeg desetljeća — snažan tehnički talent, kapitalna učinkovitost i rastući niz globalnih uspjeha — pozicioniraju regiju da nastavi nadmašivati očekivanja.

The post Promjenjivi krajolik: CEE tech u 2024.–2025. dok regija ulazi u sljedeće poglavlje appeared first on CVCA.

Prema izvještaju, ukupna private equity i venture capital ulaganja u Hrvatskoj iznosila su približno 60 milijuna eura u 2024., u usporedbi s oko 27 milijuna eura u 2023. Istodobno, broj hrvatskih poduzeća koja su primila ulaganje porastao je s 10 na 19, što upućuje na širu bazu kompanija koje pristupaju profesionalnom kapitalu i ekspertizi. Ova ulaganja obuhvaćaju venture capital, growth capital i buyout transakcije, pri čemu značajan dio ukupnih iznosa otpada na veće buyout i kasniju fazu rasta.

Unatoč ovom ohrabrujućem rastu, private equity i venture capital aktivnost u Hrvatskoj i dalje je skromna u odnosu na veličinu gospodarstva. U 2024. godini, ulaganja u Hrvatskoj predstavljala su samo 0,073% BDP-a, u usporedbi s 0,112% na razini CEE regije i 0,551% u Europi u cjelini. Ovaj jaz pokazuje i trenutačnu nedovoljnu zastupljenost ovoga asset classa u Hrvatskoj i značajan potencijal za buduću alokaciju privatnog kapitala u hrvatska poduzeća.

Međutim, kao CVCA želimo naglasiti da statistika za Hrvatsku u ovom izdanju – kao i prethodnih godina – podcjenjuje stvarnu razinu aktivnosti. Nisu svi upravitelji fondova i institucionalni investitori aktivni u Hrvatskoj prijavili svoje transakcije u European Data Cooperative (EDC) unatoč kontinuiranim naporima CVCA-e, kao nacionalnog data contributora, da se takvo izvještavanje učini de facto obveznim za naše članove. Sudjelovanje je zasad dobrovoljno, a u relativno malom i nišnom tržištu poput hrvatskog i nekoliko ne-prijavljenih upravitelja ili transakcija može materijalno iskriviti ukupnu sliku.

Dodatno, metodologija izvještaja ne dopušta da se određeni tipovi investitora klasificiraju kao “private equity i venture capital”, čak i kada oni predvode transakcije koje su po veličini, strukturi i korporativnom upravljanju u potpunosti usporedive s klasičnim VC ili growth rundama. Istaknuti primjer je Series A runda za Verne u iznosu od 100 milijuna eura u 2024., predvođena sovereign wealth fondom. Budući da vodeći investitor nije klasificiran kao private equity ili venture capital fond prema EDC definicijama, ova transakcija – iako iznimno značajna za hrvatski ekosustav – uopće nije uključena u hrvatsku statistiku private equity i venture capital ulaganja. Slični izazovi mogu se pojaviti i kod određenih korporativnih investitora i drugih strateških kapitalnih davatelja koji imaju sve važniju ulogu u našem ekosustavu.

Stoga je za kreatore politika, regulatore i međunarodne investitore važno razumjeti da su hrvatske brojke konzervativna donja granica, a ne potpuni prikaz tržišne aktivnosti. Stvarna slika jest da Hrvatska privlači sve više kapitala, sve sofisticiranije investitore i sve ambicioznije osnivače nego što to službeni podaci sugeriraju. Kako bismo podržali kvalitetnije donošenje odluka – uključujući buduće inicijative na nacionalnoj i EU razini – CVCA će nastaviti blisko surađivati s Invest Europeom i svim upraviteljima fondova koji ulažu u Hrvatsku kako bi se poboljšala pokrivenost, standardiziralo izvještavanje i potaknulo redovito dostavljanje podataka EDC-u.

U CVCA-i ostajemo posvećeni unaprjeđenju transparentnosti, jačanju baze profesionalnog kapitala i osiguravanju da se stvarni rezultati i potencijal Hrvatske u potpunosti odraze u budućim izdanjima CEE statistike. Pozivamo sve upravitelje fondova, su-investitore i dionike ekosustava aktivne u Hrvatskoj da nam se pridruže u ovom naporu kako bi podaci koje koriste europski i globalni donositelji odluka doista odražavali dinamičnost i prilike hrvatskog tržišta.”

The post Investicijski Oporavak Hrvatske u 2024: Snažan zamah, konzervativna statistika i neiskorišteni potencijal appeared first on CVCA.

Prema najnovijem godišnjem izvješću Atomico, utvrđeno je da unatoč nekoliko neuspjeha, ukupna vrijednost europskog tehnološkog ekosustava dodala je više od 2 bilijuna dolara vrijednosti od 2015. godine, povećavajući se uz nevjerojatnu 26% složenu godišnju stopu rasta (CAGR) u tom razdoblju. U izvješću se predviđa da će europska tehnološka ulaganja iznositi oko 85 milijardi dolara, što u odnosu na 2020. predstavlja više od dvostrukog povećanja ukupnog uloženog kapitala. Europske tehnološke tvrtke na javnom i privatnom tržištu obilježile su oko 400 milijardi dolara vrijednosti izbrisane od početka 2022. godine. Kao rezultat toga, ukupna vrijednost ekosustava pala je na 2,7 bilijuna dolara s vrhunca od 3,1 bilijuna dolara krajem 2021. godine.

Što se tiče jednoroga, 2022. ne iznenađujuće izgleda vrlo različito od 2021., sa ‘samo’ 31 novim jednorogom rođenim u Europi (u vrijeme objavljivanje Atomico izvješća). To je strmoglavi pad broja jednoroga od 2021. godine, ali zapravo vraća stopu stvaranja novih jednoroga na razine koje su viđene posljednjih godina. Ta 2021. godina bila je iznimna jer je stvoreno 105 novih jednoroga. Europa je do danas stvorila ukupno 352 jednoroga. Međutim, nekima od jednoroga su odrezani rogovi ili je nakon postizanja statusa jednoroga čija je vrijednost tvrtke premašila milijardu dolara, procjena pala ispod granice. U 2022. 45 tvrtki izgubilo je status jednoroga. To nipošto nije iznenađenje s obzirom na gubitak vrijednosti od 35-40% tehnoloških dionica na javnim tržištima.

Najbrže rastuća europska regija u pogledu venture capital ulaganja je CEE, koja je ostvarila složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 44% od 2018. Još jedna značajna značajka CEE je da je ta regija najžilavija i najbrža u stvaranju jednoroga. Za investitore, omjer vrijednosti i ulaganja za CEE je 7x, u usporedbi s europskim prosjekom od 4x. Jedno od mogućih objašnjenja je da je 22% jednoroga u srednjoj i istočnoj Europi bootstrapano (ili samofinancirano) prije nego što postignu status jednoroga (na primjer, hrvatski Infobip je bio bootstrapan prije nego što je primio prvu VC rundu koja je tvrtku učinila prvim službenim hrvatskim jednorogom u srpnju 2020).

Unatoč padu venture capital ulaganja u Europi u cjelini 2022. u usporedbi s prošlom godinom, u mnogim pojedinačnim zemljama venture capital ulaganja rastu iz godine u godinu, usprkos makroekonomskim vjetrovima. Među najvećim ‘usponima’ je Hrvatska, nošena velikim rundama financiranja Rimca. U lipnju 2022. Rimac je službeno postao drugi hrvatski jednorog nakon runde vrijedne 500 milijuna eura koju su vodili Softbank Technology Vison Fund II i Goldman Sachs Asset Management.

Hrvatska i Estonija samo su dvije zemlje koje su uspjele privući ukupna venture capital ulaganja iznad 1% BDP-a u Europi. Glavni grad Hrvatske Zagreb također je dospio na popis 20 najboljih europskih središta po uloženom venture capitalu po prvi put privlačeći procijenjenih 758 milijuna dolara ulaganja u 2022. Estonija je pravi svjetski prvak u privlačenju 3,6% BDP-a kao rizičnog kapitala investicije u 2022. Osim toga, Estonija je prava startup nacija s više od tisuću startupa na tisuću stanovnika. Hrvatska zaostaje sa samo 105 startupa na tisuću stanovnika, ispod europskog prosjeka od 269 startupa na tisuću stanovnika.

Općenito, još nije ostvaren velik napredak u rodnoj nejednakosti u europskoj tehnologiji i venture capital financiranju. Dokaz tome je činjenica da je udio osnivačica u venture capital ulaganjima ostao pomalo stagnirajući. Atomico navodi da startup/scaleupi s isključivo muškim osnivačima i dalje prikupljaju 87% svih venture capital ulaganja u Europu, dok je udio sredstava koje su prikupili isključivo ženske osnivačice  pao s 3% na 1% od 2018. godine.

Unatoč brojnim izazovima koji su se dogodili i koji su još pred nama, otpornost europskog tehnološkog ekosustava i njegova sposobnost da ‘prebrodi oluju’ odražavaju se u snažnom kontinuiranom osjećaju optimizma prema budućnosti europske tehnologije. Atomico je osmislio i proveo istraživanje kako bi dublje zaronio u ono što nas čeka za europski tehnološki ekosustav 2023. godine.  Tema koju je upitnik istražio bilo je pitanje koji su uočeni najveći izazovi nadolazećih 12 mjeseci za europski tehnološki ekosustav. Ne iznenađuje da su dva glavna izazova koja su otkrili ispitanici u anketi bili pristup venture capital-u, što su istaknuli ispitanici osnivači. Druga najspominjanija briga odnosila se na izazove koje predstavlja makroekonomsko okruženje i geopolitička nestabilnost. Bez obzira na predstavljene teškoće, 77% ispitanika opisuje se ili kao optimističniji za budućnost ili je reklo da će zadržati istu razinu optimizma koju su imali prije 12 mjeseci. Važnost tech-a je očita, a da je stavimo u perspektivu zanimljivo je spomenuti da je Atomico otkrio da ‘tech ekonomija’, na regionalnoj razini, već doprinosi više od 6% bruto dodane vrijednosti (GVA) što je ekvivalentno gotovo 800 milijardi dolara. To je više od europske industrije osiguranja i financija zajedno. Na globalnoj razini Europa čini 51% svih ulaganja koja idu u tehnološka poduzeća u ranoj fazi, a to je posebno zapanjujuće jer ukupni globalni investicijski udio Europe iznosi samo 23%. Vidjeti što je 2023. pripremila doista će biti vrlo zanimljivo.

The post Izvješće Atomica ‘State of European Tech 2022’ appeared first on CVCA.

Deloitte Technology Fast 50 u srednjoj Europi program je koji rangira inovativne, visoko rastuće i mlade tvrtke u ovom dijelu Europe. Program, koji je sada u svojoj 23. godini, rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških tvrtki. Poduzeća moraju imati poslovne prihode za osnovnu godinu u iznosu od 50.000 eura u 2018., 2019., 2020. i poslovne prihode za tekuću godinu (2021.) od najmanje 100.000 eura.

15 hrvatskih tvrtki uvršteno je na popisu – od toga osam u glavnu kategoriju, četiri u kategoriji ‘Companies to Watch’  i tri u kategoriji ‘Impact Stars’.

Aircash prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik ostvario je najbolji plasman s rastom od 5998 % i 4. mjestom. Aircash je prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik. Do sada su mobilne aplikacije (aplikacije) koje vam omogućuju zamjenu fizičkog novčanika mobilnim telefonom. Aircash nije banka, već nova vrsta financijske institucije. Hrvatska narodna banka (HNB/HNB) sada joj je dodijelila i punu EU dozvolu za elektronički novac.

DEVOT SOLUTIONS, tvrtka za razvoj softvera, zauzela je 19. mjesto s rastom od 1545 %. Priča o Devōtu započela je s nekoliko ljudi koji su radili zajedno mnogo prije ideje Devōta. Dijeleći isti pristup i vrijednosti, temeljni tim organski je rastao, evoluirajući u uspješnu softversku tvrtku.

Netgen je zauzeo 28. mjesto s rastom od 1113 %. Netgen je sada čvrsto etabliran u implementaciji web i digitalnih rješenja koja su razvijena oslanjajući se na suvremene metodologije i open source tehnologije. Netgenove usluge uključuju istraživanje, procjenu korisničkog iskustva (UX), cjelovit dizajn, tehničku implementaciju, stručno savjetovanje i kontinuiranu podršku rastu digitalnih proizvoda.

Uprise je zauzela 35. mjesto s rastom od 939 %. Jezgra Uprise aktivnosti je softverski inženjering, uglavnom za energetski i fintech sektor. Tvrtke agilna posada s velikom timskom dinamikom i jednako dobro se bave i B2B i B2C projektima. Uspješni startup ima klijente diljem Europe.

CircuitMess je zauzeo 40. mjesto s rastom od 790 %. Ovaj naročito zanimljiv startup vjerojatno je prva tvrtka u Hrvatskoj i široj regiji koja je dobila globalnu licencu koja im omogućuje plasiranje svojih proizvoda širom svijeta jer su za svoj proizvod dobili globalnu licencu američkog tržišnog diva Warner Brosa; STEM igračka Batmobile.

Amplifico (Parklio) , startup koji predstavlja budućnost parkiranja, zauzeo je 41. mjesto s rastom od 1076 %. Ovaj startup pomaže u tome da parkiranje bude sigurno i povezano, jednim klikom kupci mogu kontrolirati svoje parkirno mjesto, dijeliti ga s drugima i još mnogo toga.

ASYNC LABS, digitalna agencija s punom uslugom, zauzela je 42. mjesto s rastom od 747%. Startup sa strašću za pružanjem inovativnih IT duša na visokoj razini.

Cinnamon je na 46. mjestu s rastom od 649 %. Cinnamon su 2014. godine osnovala tri prijatelja s fakulteta sa zajedničkom vizijom da poboljšaju život ljudima, tvrtkama i zajednicama. Objedinjujući stručnost u poduzetništvu, tehnologiji i dizajnu, naša voditeljica dizajna Mateja Bartolović, predsjednik Uprave Ivan Kovač i upravljački partner Mladen Šimić krenuli su u izgradnju agencije koja osnažuje klijente kroz digitalna rješenja.

Druga kategorija u koju su uključena 4 hrvatska startupa je kategorija ‘Companies to Watch’.

Firefly je zauzeo 7. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 1227 %.

Identity Consortium identiteta zauzeo je 12. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 838 %.

Brightdock je zauzeo 20. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 319 %.

Hivetech je zauzeo 22. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 292 %.

Uz to, tri hrvatske tvrtke spominju se u kategoriji ‘Impact Stars’ i to su: Notch, Robotiq.ai i AXILIS.

The post Deloitte-ovo izvješće o najbrže rastućim tehnološkim kompanijama u Centralnoj Europi u 2022. appeared first on CVCA.

Izvješće Dealrooma fokusirano je na regiju jugoistočne Europe (SEE) i navodi da je SEE jedan od najbrže rastućih ekosustava u Europi, te da je rastao znatno brže u usporedbi sa širom regijom CEE. VC financiranje u Jugoistočnoj Europi doseglo je najvišu vrijednost svih vremena od preko 1,3 milijarde dolara u VC financiranju startupova u SEE. Obje publikacije daju pregled ekosustava CEE/SEE i kako su nesigurna vremena utjecala na njega. Uključuje spominjanje trenutnih i budućih projiciranih uspješnica kao i istaknutih zvijezda u usponu. Izvješća su istraživala startupe CEE/SEE, njihovo financiranje i stvaranje vrijednosti. Izvješće o CEE uključilo je dublji uvid u nove sektore poslovnog softvera, gaming-a i weba 3, kao i segment posvećen Ukrajini. U izvješću o SEE poseban je segment posvećen Bugarskoj.

Startup i scaleup ekosustav u CEE regije se dramatično promijenio od kada su prvi venture capital ulagači pojavili u regiji početkom 1990-ih. Danas je kombinirana vrijednost poduzeća SEE startupa četiri puta veća nego prije pet godina, a sada u 2022. godini iznosi 190 milijardi eura. U ovom izvješću zemlje koje se smatraju dijelom CEE uključuju: Estoniju, Litvu, Latviju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Slovačku, Hrvatsku, Rumunjsku, Srbiju, Bugarsku, Crnu Goru, Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Kosovo, Moldaviju, Ukrajinu, Bjelorusiju. Od navedenih zemalja, Hrvatska, Litva i Ukrajina imali su najveći kombinirani rast vrijednosti poduzeća u startup i scaleup ekosustavu. Hrvatska je zauzela drugo mjesto po rastu. S više od 44 jednoroga u 2022. godini, broj jednoroga više se nego udvostručio od prosinca 2020., što 2021. i 2022. čini najjačim godinama za stvaranje jednoroga u CEE-u. Posebno uspješan jednorog osnovan u Hrvatskoj, Rimac Automobili, s ukupnim financiranjem od 880 milijuna dolara, postao je jednorog 2022. godine i procijenjen je na više od 2 milijarde eura. Nekoliko drugih jednoroga i uspješnih priča koje dolaze iz Hrvatske uključuju: Infobip, Nanobit i Cognism. Hrvatske scaleup zvijezde u usponu čija se vrijednost procjenjuje na manje od 200 milijuna eura uključuju Aircash, Gideon, Photomath i Microblink.

Radi olakšanog pristupa kapitalu, mnogi startupi odluče svoje formalno sjedište premjestiti izvan regije (CEE), a statistika pokazuje da to čini čak 17% startupa i scaleupa koji su prikupili više od 1 milijun eura i više venture capital financiranja. Otkriveno je da su neka od najpopularnijih pokretnih odredišta London i američka istočna i zapadna obala. Spomenuti hrvatski jednorog Infobip preselio se sa svojim sjedištem u Veliku Britaniju. Važno je napomenuti da bez obzira na startupe koji se formalno presele svoje sjedište, razvojni tim i većina zaposlenika ostaje u regiji. Hrvatska ima jedan od najnižih stopa preseljenja sjedišta izvan granica lijepe naše. Dealroom procjenjuje kombiniranu vrijednosti poduzeća hrvatskih startupa i scaleupa da premašuje 5 milijardi eura, od čega je oko jedne trećine vrijednosti predstavljaju poduzeća čija su sjedišta formalno izvan granica lijepe naše, no veliki dio razvojnog tima i zaposlenika ostaje u Hrvatskoj.

CEE startup scena poznata je posvojoj otpornosti. S 23% CEE startupa financiranih venture capitalom, pokazalo se da SEE startupi dobivaju VC financiranje po istoj stopi kao i ostatak Europe. Nakon VC financiranja, CEE startupi razvijaju se od Seed do Serije A gotovo istom brzinom kao i startupi u ostatku Europe.

Zanimljivo je da bootstrapping (ili samofinanciranje) igra važnu ulogu u početnim uspjesima u kasnoj fazi koji dolaze iz CEE regije. Gotovo četvrtina jednoroga osnovanih u CEE prikupila je svoje prvo vanjsko financiranje venture capital rundom kojom su i stekli status jednoroga. To vrijedi i za hrvatski Infobip koji je bio bootstrappan prije prve runde financiranja s kojom je i stekao status jednoroga  u srpnju 2020. godine.

Aktivnost venture capitala u regiji CEE premašila je sve godine prije 2021. godine, a prema sadašnjoj stopi, 2022. će odgovarati i prošlogodišnjim razinama. Četiri zemlje ističu se s najviše prikupljenog venture capitala, te u te zemlje je uloženo  više od 70% ukupnih venture capital ulaganja u 2022. godini, a na prvom mjestu su Estonija s 1,4 milijarde eura, Češka na drugom mjestu, Hrvatska je zauzela treće mjesto s 865 milijuna eura, a četvrta je Poljska. CEE je do sada pokazao veliku otpornost do 2022. godine, prosječno financiranje po startupu koje se globalno smanjuje trenutno se povećava u SEE-u u ukupnom iznosu od 260 tisuća eura. Konačno, izvješće je pokazalo da procijenjena vrijednost startupi i scaleupa u sektoru Enterprise Software u SEE-u imaju kombiniranu procjenu od 14,8 miljarde dolara koja premašuje Fintech, Transport i e-commerce zajedno.

SEE je jedan od najbrže rastućih ekosustava u Europi, budući da su SEE startupi porasli 49,9 puta od 2012. godine u kombiniranoj vrijednosti poduzeća. Taj je rast znatno brži od CEE startupa, koji su narasli 9,1x i također nadmašuju europski prosjek koji je od 2012. iznosio 12,1x. Što se tiče sektora, Enterprise Software, Fintech i Transport vodeći su sektori u CEE s obzirom na to da ove 3 industrije generiraju više od 24 milijarde dolara vrijednosti poduzeća. Financiranje VC-a u regiji je u svakom trenutku visoko, prema izvješću kombinirano financiranje VC-a startupa sa sjedištem u SEE dosegnulo je više od 1,3 milijarde dolara u 2022. godini, a financiranje VC-a poraslo je 5,9x od 2017. godine.

Nažalost, pristup venture capital financiranju je vrlo nejednak diljem SEE regije. Slično kao i šira CEE regija, SEE je poznat po bootstrappingu i tradicionalno manje angažiranim investitorima. U novije vrijeme poduzetnici su počeli tražiti potporu VC-a češće nego prije, a investitori, kako domaći tako i strani, također su počeli pokazivati veći interes za SEE startupe nego ikad prije. U izvješću se navodi kako hrvatski i bugarski startupi imaju do tri puta veću vjerojatnost da će biti poduprti VC u usporedbi s startupima u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu.

S pozitivne strane, startupi sa sjedištem u SEE-u privukli su više sredstava nego 2019., 2020. i 2021. zajedno. Primjerice, Rimac, hrvatski jednorog, u lipnju 2022. primio je 500 milijuna eura u Serije D rundi financiranja.

The post Dealroom-ova izvješća za startup i venture capital ekosustav regije (CEE/SEE) appeared first on CVCA.

To je prema posljednjem godišnjem izvješću VC tvrtke Atomico, State of European Tech 2021, objavljenom danas (7. prosinca). Utvrđeno je da europska tehnologija stvara vrijednost najbržim tempom ikada, čime je kontinent postao ključni globalni tehnološki igrač s naglaskom na sektore kao što su čista energija i klima.

U izvješću se predviđa da će europska tehnološka ulaganja prvi put premašiti granicu od 100 milijardi dolara 2021. – više od dvostrukog iznosa u 2020. (što je već oborilo rekorde) i 10 puta više od iznosa u prvom Atomicovom izvješću prije šest godina. Europski broj tehnoloških jednoroga također se popeo na 321, uz 98 novih dodataka klubu ove godine, dok se prostor tvrtki procijenjenih na više od 10 milijardi dolara udvostručio na 26 tvrtki u Europi. U izvješću se procjenjuje da je ukupna vrijednost europskog tehnološkog ekosustava premašila 3 bilijuna dolara.

Veći dio tog rasta predvođen je financiranjem VC-a. U izvješću je utvrđeno povećanje povjerenja VC-a u europsku tehnologiju za 88 posto u posljednjih 12 mjeseci, unatoč pandemiji koja je u tijeku. “Ovo izvješće potvrđuje ono što smo vidjeli od naših kupaca: tehnološki ekosustav EU je u plamenu. Prije pet godina mogli ste sve jednoroge s kontinenta smjestiti u blagovaonicu i osuditi nestale europske tehnološke divove”, rekao je John Collison, suosnivač i predsjednik Stripea. “Danas bi vam trebala dvorana s 321 sjedećim mjestom i čuli biste sasvim drugu priču.”

Pojedinačne runde financiranja također su zabilježile povećanje prosječne vrijednosti, sa znatnim dijelom rasta ukupne vrijednosti ulaganja potaknut rundama od više od 250 milijuna dolara. No Atomico je rekao da manji iznos od manje od 25 milijuna eura i dalje predstavlja najveći volumen novih zatvorenih sredstava.

Dublin je došao na četvrto mjesto ljestvice najboljih europskih gradova na temelju broja novoosnovanih poduzeća u vrijednosti od više od milijardu dolara po glavi stanovnika, pobijedivši Pariz na petom mjestu i odmah iza Münchena, Londona i Berlina na prva tri mjesta.

Općenito, tek treba postići napredak u oštroj nejednakosti spolova u europskoj tehnologiji. Atomico je rekao da su 86 posto poslova u 2021. diljem Europe sklopili osnivački timovi koji čine samo muškarci. Također je istaknuto da je omjer žena lidera i osnivača nevjerojatno nizak, ali žene čine gotovo trećinu sljedeće generacije lidera koji djeluju u europskom tehnološkom ekosustavu.

Srednja i istočna Europa (CEE) zaostaje za zapadnoeuropskim zemljama u privlačenju venture kapitala. Na regiju otpada manje od 5% sredstava, unatoč tome što ima 10% europskog BDP-a i 27% europskog stanovništva. Nedostatak lokalnog financiranja VC-a ne sprječava pojavu lokalnih uspješnih priča. Međutim, gotovo trećina od 34 jednoroga koje je regija stvorila bila je bootstrapana, odnosno financiranja od strane founder-a. Značajan primjer je hrvatski Infobip, koji su njegovi osnivači financirali prije nego što je dobio prvi krug financiranja u srpnju 2020., čime je postao prvi službeni jednorog u Hrvatskoj. Iako hrvatsko VC tržište raste eksponencijalno, Hrvatska zaostaje za svojim kolegama iz srednje i istočne Europe. Sa 129 startupa na milijun stanovnika koji su prikupili 64 EUR VC financiranja po glavi stanovnika, Hrvatska je jedna od najlošijih. Estonija je svjetski prvak s 1.197 startupa na milijun stanovnika koji su prikupili 1.252 EUR financiranja VC po glavi stanovnika. Možda Hrvatska može koristiti Estoniju kao uzor, znajući da nikad nije lako ponoviti uspjeh startup nacija poput Izraela i današnjeg svjetskog prvaka (Estonije).

The post Atomico State of European Tech 2021 Report appeared first on CVCA.

CEE regija sada bilježi više od 30 godina rasta i razvoja od svog “restarta” početkom 1990-ih, a private equity industrija dio je priče od početka. Kako su se CEE regija i Europa u cjelini nastavile razvijati, strategije ulaganja su napredovale, a regija je odgovorila novim i uzbudljivim prilikama za ulaganje. Izvješće sadrži 22 private equity i venture capital ulaganja u regiji i uspješan izlazak iz istih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, kako bi prikazala strategije ulaganja i stvaranja vrijednosti koje private equiry industrija danas koristi u CEE. Iako nipošto nisu pretjerani popis uspjeha u regiji, ove studije slučaja pružaju uvid u to kako private equity menadžeri iskorištavaju temeljnu atraktivnost CEE regije u velike povrate za investitore i stvaranje vrijednosti za građane.

CEE regija se dramatično promijenila otkako su se private equity investitori usmjerili na istu početkom 1990-ih godina. Danas, s četverostrukim rastom BDP-a od 1995. do 2019., regija ima značajnu ulogu u ukupnom europskom gospodarstvu. Također, CEE regija uključuje 11 od 27 država članica Europske unije, a trgovinske i industrijske mogućnosti regije učinile su je sastavnim dijelom europskog proizvodnog i uslužnog gospodarstva. Između 2003. i 2019., private equity industrija uložila je 29 milijardi eura u 4.300 poduzeća na području CEE. Poduzeća financirana od strane private equity fondova igrala su važnu ulogu u pružanju ključnih vještina i znanja, posebno malim i srednjim poduzetnicima Srednjoistočne Europe.

Izvješće Invest Europe-a o ekonomskom utjecaju private equity industrije pokazalo je da je CEE predvodila sve ostale regije u pogledu postotka otvorenih radnih mjesta. Poduzeća financirana od strane private equity fondova na području CEE regije povećala su broj zaposlenih na više od 316.000 u 2018. godini, što predstavlja stopu rasta od 10,7% na godišnjoj razini, u usporedbi s rastom od 0,7% ukupnog tržišta rada u istom razdoblju.

Trebalo bi se reći da CEE ima dugu priču o ugradnji ESG-a (čimbenika okoliša, društvenog utjecaja i korporativnog upravljanja) u svoje investicijske procese. Primjerice, menadžeri s područja CEE morali su se suočiti s opsežnim izazovima i ograničenjima u okolišu tijekom 1990-ih, i od tada su ta pitanja dosljedno integrirali u svoje post investicijske aktivnosti kao ključne izvore stvaranja vrijednosti.

CEE sve je više dom za rizični kapital, tehnološka ulaganja i inovacije. Tradicionalno snažno tehničko obrazovanje i vještine u regiji, dostupni ljudski resursi u područjima kao što su programiranje i razvoj, dinamično lokalno okruženje s ograničenom infrastrukturom nasljeđivanja i državni programi potpore koji prepoznaju važnost razvoja inovativnog poslovanja promijenili su ulagački percepciju. Očekuje se da će se trend rasta nastaviti zbog rekordne razine prikupljanja sredstava rizičnog kapitala tijekom posljednje tri godine. U 2019. godini uloženo je rekordnih 338 milijuna eura rizičnog kapitala u CEE.

Uvrštavanje Allegra na burzu, vodećeg poljskog online marketplace-a, postalo je jedno od najznačajnijih i najuspješnijih IPO-ova u Europi u godini kada su Mid Europa Partners, Permira i Cinven uvrstili poduzeće na Varšavsku burzu. Potpuni izlazak Danwooda, poljskog proizvođača montažnih kuća, zaradio je Enterprise Investors-u deveterostruki povrat. Auto24, vodeću estonsku platformu za prodaju rabljenih i novih automobila, BaltCap je prodao ostvarivši četverostruki povrat. Baltik Vairas, proizvođač bicikala sa sjedištem u Litvi, koji je izvezao preko 270 000 bicikala 14 zemalja, pružio je veliku medijsku pažnju LitCapital-u nakon uspješnog preokreta njihovog poslovanja. Izlazak Innova Capital iz Polskie ePłatnosci, poljskog pružatelja usluga plaćanja, naglasio je potencijal digitalizacije u  regiji. Ostvareni visoki povrat od izlaska ARX Equity Partners-a iz dijagnostičkog centra Bled, slovenske privatne zdravstvene službe, ukazao je na veliki apetit strateških investitora za poduzećima financiranima od strane private equity fondova.

Estonski CRM developer Pipedrive i hrvatski RCS i CPaas pružatelj usluga Infobip postali su jednorozi zahvaljujući investicijama sredinom 2020. koje su im podigle vrijednost na više od milijardu eura.

Izvješće detaljno analizira 22 poduzeća iz Srednjoistočne Europe financirane od strane private equity fondova, uključujući: Anwis, AZ Klima, Bambi, Bitdefender, Deutek, Dino, Dotcard, Eutecus, Fitek, Home.pl, Knjaz Miloš, KVK Holding, Magnetic MRO, MSV Metal Studénka, Novago, PBKM (Famicord Group), Profi Rom Food, Rankomat, Swell, Urgent Cargus, Velvet Care i Wirtualna Polska. Ta su poduzeća prošla čitav investicijski ciklus s investicijskim fondovima, od ulaganja do izlaska iz investicije, u razdoblju od 2015. do 2019. godine.

Pojedinačni profili tvrtki pokazuju povijest i razloge ulaganja, kao i strukturu transakcija. Profili prikazuju ulogu fondova u izgradnji vrijednosti poduzeća, njihovom rastu i razvoju, potpori inovacijama i aktivnostima u području ESG-a (čimbenika okoliša, društvenog utjecaja i korporativnog upravljanja).

Izvješće Invest Europe možete preuzeti u nastavku.

The post Private equity u CEE regiji: kreiranje vrijednosti i stalan rast appeared first on CVCA.

“The Deloitte Technology Fast 50 Central Europe 2021“je program koji rangira inovativne, brzorastuće i mlade kompanije iz ovog dijela Europe. Program rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških kompanija. Kompanije moraju imati operativne prihode u baznoj godini od 50.000 EUR u 2017., 2018., 2019. i operativni prihod u tekućoj godini (2020.) od najmanje 100.000 EUR.

Na ovogodišnjem Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija srednje Europe plasiralo se sedam hrvatskih kompanija.

Četiri su ušle u glavnu kategoriju 50 najbrže rastućih i tri u kategoriju Zvijezde najvećeg rasta, dok su još tri kompanije predstavljene u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja. U glavnoj je kategoriji tvrtka Three of them na 19. mjestu s rastom od 1011%, Flow and Form na 32. mjestu (726%), Async Lab je 33. uz rast od 725%, a Reactor Studio 37. sa 684%.

Malo je nedostajalo da na glavnu listu dospiju Bazzar.hr (52., rast 541%), Udonis (53. s 536%) i Newton Technologies Adria kao 54. (529% rasta). Kod Zvijezda najvećeg rasta Brightdock je na 4. mjestu s rastom od 2010%, HiveTech Ltd. na 12. mjestu (786%) te CircuitMess na 24. mjestu (203%).

U kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, pokrenutoj lani, predstavljeni su Q, Nanobit i Speck.

The post Sedam hrvatskih kompanija na Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija u Srednjoj Europi appeared first on CVCA.