Najnovije Atomico izvješće State of European Tech 2025 prikazuje kontinent koji je ušao u novu, prijelomnu fazu — obilježenu zrelošću, otpornošću i hitnim strateškim izborima. Nakon nekoliko turbulentnih godina u globalnoj tech ekonomiji, europski inovacijski krajolik se stabilizira, no podaci otkrivaju sustav koji se i dalje muči pretvoriti potencijal u globalni scale. Razina ulaganja u venture projicira se na 44 milijarde dolara u 2025. godini, što je praktički nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje znatno ispod vrhunaca iz 2021. To signalizira da je najniža točka ciklusa financiranja vjerojatno iza nas, no europska private tržišta i dalje ostaju plitka u usporedbi s globalnim konkurentima.

Unatoč ovom hlađenju, europski je ekosustav tijekom posljednjeg desetljeća stvorio izvanrednu vrijednost. Tehnološka ekonomija kontinenta danas vrijedi oko 4 bilijuna dolara, u odnosu na manje od 1 bilijun prije deset godina — jasan pokazatelj koliko su inovacije brzo postale središnji pokretač gospodarstva.

Optimizam se također vraća. Polovica svih ispitanika u Atomico anketi za 2025. godinu navodi da su optimističniji u pogledu europskog tech sektora nego prije godinu dana, što predstavlja najvišu razinu optimizma u posljednjih nekoliko godina. Istodobno, druga polovica i dalje ostaje nesigurna, odražavajući trajne zabrinutosti oko regulatornih prepreka, nedostatka kapitala u fazama skaliranja i pitanja može li Europa konkurirati u eri AI-ja.

Jedno od obilježja 2025. godine je snažan povratak osnivanja tvrtki. Više od 27.000 osnivača pokrenulo je tvrtke ove godine — najviše ikad zabilježeno u Europi i gotovo 60 % više nego 2023. Europa i dalje daje najveći udio globalnih osnivača, iako je Azija sustigla taj tempo, potaknuta rastom u Indiji i UAE-u. Istodobno, više od četiri od pet europskih osnivača nastavlja graditi tvrtke u matičnim zemljama, što potvrđuje snagu europskog talent poola. Međutim, među iskusnim, tzv. seasoned founders, raste trend osnivanja tvrtki u SAD-u — izravno povezan s jednostavnijim procesima osnivanja i lakšim pristupom kapitalu za rast.

Kada je riječ o stvaranju unicorna, Europa u 2025. godini dobiva 28 novih unicorna — stabilniji rezultat u odnosu na eksplozivni val iz 2021., ali i dalje dokaz snažne poduzetničke ambicije u zahtjevnijem tržišnom okruženju. Međutim, glavni izazov nije u pokretanju tvrtki, već u njihovom skaliranju. Više od 30 % ponovljenih osnivača danas odlučuje uspostaviti sjedište izvan Europe do Series C faze, navodeći fragmentiranu regulativu, restriktivna pravila rada i nedovoljno razvijena tržišta kapitala u kasnijim fazama.

Deep tech se istaknuo kao najjači pokretač ulaganja na kontinentu. U 2025. godini 36 % svih VC sredstava uloženo je u deep tech — gotovo dvostruko više nego prije četiri godine. Iako SAD i dalje znatno nadmašuje Europu u apsolutnim iznosima, Europa gradi sve raznolikiju deep-tech bazu u područjima AI-ja, kvantnih tehnologija, obrane, klime i napredne infrastrukture. Značajna financiranja tvrtki poput Helsing-a, Isomorphic Labs-a te europskih aerospace i fusion projekata odražavaju ekosustav koji dobiva na tehničkoj dubini i strateškoj važnosti.

Unatoč tome, europska tržišta kapitala i dalje predstavljaju strukturno usko grlo. Mirovinski fondovi — jedan od najvećih izvora strpljivog kapitala na svijetu — u venture ulažu svega 0,009 % imovine, u usporedbi s 0,028 % u SAD-u. Izjednačavanje s američkom razinom alokacije moglo bi osloboditi procijenjenih 210 milijardi dolara dodatnog venture financiranja u Europi tijekom sljedećeg desetljeća.

Ova podinvestiranost izravno doprinosi sporom ciklusu skaliranja u Europi, zbog čega se perspektivne tvrtke često okreću inozemstvu u potrazi za dubinom kapitala potrebnom za postizanje globalne dominacije.

Značajan detalj ovogodišnjeg izvješća je kontinuirana prisutnost Hrvatske među europskim tehnološkim investicijskim središtima u nastajanju. Iako su ukupne razine ulaganja u mnogim manjim ekosustavima pale tijekom 2025. godine, Hrvatska se i dalje nalazi među 30 vodećih europskih zemalja prema uloženom kapitalu. Atomico podaci pokazuju da Hrvatska zadržava mjerljivu venture aktivnost u rasponu od 0 do 200 milijuna dolara, pozicionirajući je uz regionalne partnere u srednjoj i istočnoj Europi, čiji su trendovi financiranja oslabjeli pod širim makroekonomskim pritiscima.

Iako Hrvatska ove godine nije među najbrže rastućim ekosustavima, njezina dosljedna prisutnost u rangiranjima potvrđuje njezinu trajnu relevantnost kao tehnološkog tržišta u razvoju — s prostorom za ubrzanje u budućim ciklusima, kako se regionalne mreže osnivača, talenata i kapitala budu produbljivale.

Na razini politika, regulatorna složenost ostaje jedan od najtežih izazova Europe. Sedamdeset posto osnivača opisuje europsko regulatorno okruženje kao restriktivno, posebno ističući fragmentaciju tržišta, porezni sustav, pravila rada i sporu javnu nabavu. Europska komisija predložila je ambiciozne reforme za 2026. godinu — uključujući 28. režim za startupove, European Innovation Act i jedinstveni politički „launchpad” — no osnivači ostaju oprezni, naglašavajući da će provedba odrediti hoće li ove promjene doista smanjiti trenje.

Javna nabava ostaje jedan od najnedovoljno iskorištenih europskih poluga. Samo 9 % javne nabave u Europi odnosi se na inovativna rješenja — znatno ispod vlastitog EU cilja od 20 %. Studije citirane u izvješću pokazuju da povećanje inovativne nabave za jedan postotni bod može povećati BDP po stanovniku i do 6.000 eura, dok bi povećanje od pet bodova potencijalno moglo udvostručiti taj iznos. Ipak, strukturne prepreke i dugi ciklusi nabave i dalje ograničavaju usvajanje novih europskih tehnologija.

Pitanje može li Europa globalno predvoditi u AI-ju i deep techu jedno je od ključnih pitanja desetljeća. Odgovori u anketi pokazuju ravnomjerno podijeljen kontinent: 35 % vjeruje da Europa može oblikovati vlastitu tehnološku budućnost, 36 % smatra suprotno, dok je 29 % neodlučno. Optimizam snažno korelira s vjerom u europsko vodstvo u AI-ju, sugerirajući da će uspjeh u tom području oblikovati širu percepciju strateškog smjera kontinenta.

Atomico zaključuje izvješće pozivom na koordinirane, founder-first reforme kroz četiri misije: Fix the Friction, Empower Talent, Fund the Future i Champion Risk. Zajedno, ove inicijative imaju za cilj izgraditi ujedinjenu, skalabilnu i konkurentnu europsku tech ekonomiju sposobnu stvoriti ne samo stotine startupova, već i desetke globalnih prvaka.

Europa se danas nalazi na prekretnici — a hoće li uspjeti pretvoriti talent i inovacije u dugoročno globalno vodstvo definirat će priču europskog tech sektora u godinama koje dolaze.