Članstvo CVCA uključuje 18 redovnih članova, društva za upravljanje private equity, venture capital i mezzanin fondovima, sa sjedištima ili predstavništvima u Hrvatskoj, koji upravljaju s 3,5 milijarde eura imovine pod upravljanjem. Osim redovnih članova, članovi CVCA uključuju pridružene članove, pojedinačne članove, počasne članove (osnivače), a sve zajedno CVCA okuplja ukupno 18 aktivnih članova.

Na Skupštini su sudjelovali predstavnici većine (15) redovnih članova uključujući Aymo Ventures, BlackPeak Capital, Blue Sea Capital, ECM Partners, Enterprise Investors, Feelsgood Capital, Fil Rouge Capital, Gyas, HMID, Inspire Investments, Integral Venture Partners, Invera Equity Partners, Mezzanine Partners, Prosperus Invest, Provectus Capital Partners. Tri (3) redovna člana nisu mogla sudjelovati: GreenArt Equity Partners, InterCapital Asset Management i Maverick. Na Skupštini su prisustvovala dva od devet pridruženih članova: odvjetničko društvo Bradovica Marić, Wahl, Cesarec (BMWC) i VentureXchange, kao i počasni član i osnivač Mirna Marović. Ukupno 18 od 28 aktivnih članova bilo je prisutno na Skupštini, što predstavlja valjan kvorum za donošenje svih odluka, uključujući izmjenu Statuta.

Na Skupštini je Mirna Marović, predsjednica CVCA, predstavila Izvještaj predsjednice o aktivnostima u 2023. godini. Neki od događaja uključuju vodeću konferenciju BestInvest Hrvatska s dodjelom nagrada za najbolja private equity i venture capital ulaganja, izuzetno uspješna konferencija organizirana u svom trećem godišnjem izdanju (saznajte više). U 2023. godini CVCA je prvi put organizirala LP-GP Networking Event, okupljajući upravitelje fondova (GPs) i krajnje investitore (LPs) u Dubrovniku (saznajte više). CVCA je također organizirala webinar o ESG/održivosti za najbolje tržišne prakse u pripremi za EU regulativu o održivosti (SFDR, TR) s hrvatskim regulatorom financijskog tržišta (HANFA). CVCA je uspostavila partnerstva s mnogim međunarodnim i lokalnim institucijama, uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), Europsku investicijsku banku (EIB), Europski investicijski fond (EIF), Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), Hrvatsku udrugu banaka (HUB), Zagrebačku burzu (ZSE), Progress Market, Hrvatske izvoznike, CroStartUp, CroAI, Algebra, Bird Inkubator, LeanStartup Hrvatska (sada Smion), Poslovni dnevnik i druge organizatore konferencija (Podim, InformaConnect) relevantne za svoju industriju. Izvještaj predsjednice za 2023. godinu jednoglasno je podržan od strane prisutnih članova na Skupštini.

Mirna Marović predstavila je plan aktivnosti za 2024. godinu, koji će uključivati četvrto izdanje BestInvest.hr, SustainInvest večeru i radionicu o najboljim tržišnim praksama integriranja ESG/održivosti u upravljanje fondovima privatnog i rizičnog kapitala, publikaciju „Hrvatske priče o uspjehu“ (Croatian Success Stories) o ekonomskom utjecaju industrije na hrvatsko gospodarstvo i prezentaciju uspješnih studija slučaja, LP-GP Networking Event,  i tematske doručke na niz tema. Predstavljeni plan aktivnosti za 2024. godinu jednoglasno je podržan i izglasan od strane prisutnih članova na Skupštini.

Mirna Marović također je predstavila preliminarne financijske rezultate za 2023. godinu i plan za 2024. godinu. U budućnosti će CVCA nastojati osigurati sponzorstva za više od jednog događanja i aktivnosti nudeći različite pakete za sponzorstvo tijekom cijele godine.

Naposljetku, Skupština je održala izbore za članove Upravnog odbora. Članak 27.1 Statuta ograničava ukupan broj članova Upravnog odbora na 11. Među 14 kandidata izabrano je 11 novih članova Upravnog odbora. Novi članovi Upravnog odbora uključuju (abecednim redom prezimena): Renata Brkić (Feelsgood Capital), Julien Coustaury (Fil Rouge Capital), Mila Čiček (Blue Sea Capital), Marko Galić (Provectus Capital Partners), Krešimir Gjenero (Mezzanine Partners), Darko Horvatin (HMID), Slaven Kordić (Invera Equity Partners), Kornelija Lojo (Inspire Investments), Mirna Marović (osnivač CVCA), Tomislav Tičić (Prosperus Invest), Tomislav Tomljenović (Enterprise Investors).

Izbor Upravnog odbora zaključio je Skupštinsko zasjedanje. Novoizabrani Upravni odbor odmah je održao sastanak kako bi izabrao predsjednika. Svi članovi Upravnog odbora glasali su za ponovni izbor Mirne Marović za predsjednicu CVCA.

Mirna Marović izrazila je zahvalnost svim prisutnim članovima CVCA na njihovoj jednoglasnoj podršci i izjavila da je iznimna čast predvoditi razvoj privae equity i venture capital tržišta u Hrvatskoj od njegovih početaka u 2004. godini do danas, kada je postalo vodeća snaga koja transformira hrvatsko gospodarstvo i potiče gospodarski rast.

Nakon formalnog dijela Skupštine i sastanka Upravnog odbora, članovi CVCA održali su Božići domjenak, kojem je prisustvovalo oko 80 članova i poslovnih partnera, uključujući krajnje investitore (LPs), odvjetnike, savjetnike i druge sudionike tržišta.

Pozivamo vas da istražite našu foto galeriju kako biste ponovno proživjeli nezaboravne trenutke s događaja i povezali se s licima koja stoje iza naše uspješne zajednice.

The post Godišnja skupština članova i božićni domjenak 2023. appeared first on CVCA.

Ova nova inicijativa temelji se na izvanrednom uspjehu svoje prethodnice, Hrvatske inicijative za venture capital (CVCi 1) vrijedne 35 milijuna eura, koja je debitirala u lipnju 2018. Inauguracijski program omogućio je osnivanje prvog hrvatskog fonda za venture capital institucionalne razine, kompletnog s namjenskim odjeljkom za ubrzanje koji je do danas podržao više od 100 novoosnovanih poduzeća u njihovim fazama prije ostvarivanja prihoda. CVCi 2, sa značajnim financijskim temeljem od 60 milijuna eura iz Programa konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. koji financira ERDF, dopunjenim s dodatnih 20 milijuna eura, namjerava dodatno podići hrvatski venture capital i inovacijski ekosustav.

Posebna značajka CVCi 2 je njegov kolaborativni pristup, budući da ne ulaže izravno u novoosnovana poduzeća. Umjesto toga, inicijativa delegira takva ulaganja odabranim neovisnim, privatnim investicijskim timovima. Ovi timovi, odabrani zbog svoje stručnosti i vizije, ne samo da se bave raspodjelom sredstava, već i aktivno traže dodatni kapital od različitih investitora, čime se pojačava utjecaj i doseg CVCi 2 u hrvatskom poduzetničkom okruženju.

Svi upravitelji fondova mogu se prijaviti na web stranici EIF-a, kliknite ovdje za više pojedinosti.

The post Hrvatska inicijativa za Venture Capital 2 (CVCi 2) appeared first on CVCA.

Kao značajna komponenta provedbe Financijskog instrumenta – Investiranje u instrumente vlasničkog i kvazi-vlasničkog financiranja unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine (NPOO), u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF), pokrenut je iznimno važan investicijski program poznat pod nazivom CROGIP II (Hrvatski program za poticanje rasta II). Osnovni cilj ovog programa je duboko ukorijenjen u poticanju razvoja i jačanja društava za upravljanje private equity kapitalom koji značajan dio svojih ulaganja usmjeravaju za podršku brzorastućim hrvatskim malim i srednjim poduzećima, manjim srednje kapitaliziranim poduzećima i srednje kapitaliziranim poduzećima.

Ukupna vrijednost ovog programa iznosi impozantnih 52 milijuna eura. Ovaj iznos podijeljen je između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europskog investicijskog fonda (EIF), pri čemu svaki od njih osigurava 26 milijuna eura. Nadalje, očekuje se da će se ovom inicijativom privući dodatna sredstva od strane privatnih investitora koji će ulagati u growth capital fondove. Ova sredstva će zajedno sredstvima iz programa stvoriti poticajnu financijsku podršku za inovativne i ambiciozne projekte.

HBOR-ova sredstva u iznosu od 26 milijuna eura financirana su iz Mehanizma za oporavak i otpornost (engl. Recovery and Resilience Facility) u okviru “EU sljedeće generacije” (engl. NextGenerationEU), što jasno pokazuje povezanost ovog projekta s europskim naporima za poticanje oporavka i rasta.

S druge strane, Europski investicijski fond (EIF) objavio je Poziv za izražavanje interesa s ciljem odabira financijskih posrednika, odnosno društava za upravljanje fondovima venture capitala, koja ispunjavaju sve potrebne uvjete za pristup sredstvima dostupnim unutar CROGIP-a II.

Rok za podnošenje izraza interesa je postavljen na 31. prosinca 2023. godine, pružajući priliku svim relevantnim dionicima da se uključe u ovaj značajan projekt usmjeren na poticanje gospodarskog rasta i razvoja u Hrvatskoj.

The post Croatian Growth Investment Programme (CROGIP) II appeared first on CVCA.

U kategorijama Osnivač godine 2022. nagradu je osvojila Nikolina Lauc, co-founderica i CEO GlycanAge, a Investitor godine 2022. je Provectus Capital Partners. Nagradu za Private equity investiciju godine 2022. dobilo je također vodstvo Provectus Capital Partners za ulaganje u Specijalnu bolnicu Aritheru. Venture Capital investicija godine 2022. u kasnoj fazi pripala je Rimac grupi.

Venture Capital investiciju godine u ranoj fazi 2022. dobili su Fil Rouge Capital za ulagannje u Native Teams, a treću nagradu konferencije, ovoga puta za Prikupljanje kapitala godine 2022., otišla je Provectus Capital Partners.

„Kada se private equity i venture capital ulaganja gledaju u kontekstu udjela u ukupnom BDP-u, u prošloj godini Hrvatska je prikupila 0.650% svog BDP-a i po tome je jedina europska zemlja uz Estoniju koja je uspjela prikupiti nešto više od europskog prosjeka koji iznosi 0.638%. Sve ostale zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE) su daleko ispod tog prosjeka, jer je prosjek CEE regije u privlačenju private equity i venture capital ulaganja iznosi 0.131% BDP-a u prošloj godini. Hrvatska je dakle pet puta bolja od prosjeka regije (CEE) i mrvicu bolja od europskog prosjeka, što je rijetkost u drugim ekonomskim pokazateljima.“  – kazala je predsjednica CVCA Mirna Marović.

„Hrvatska na krilima uspjeha Infobipa, Rimca, Photomatha, Fonoe i mnogih drugih uspješnih poslovnih priča potaknutih PE&VC ulaganjima ima priliku izgraditi, potpuno novi gospodarski ekosustav. Taj novi ekosustav je temeljen na tri stupa: high tech, high skills, high wage! Za malu zemlju poput nas to je jedini način za dugoročni i održivi uspjeh“. – izjavila je predsjednica CVCA Mirna Marović.

Na ovogodišnjem BestInvest-u imali smo priliku ugostiti i Državnu tajnicu Zrinku Raguž iz Ministartsva regionalnog razvoja I fondova Europske unije koja je u ime Ministra Erlića BestInvest konfrenciju svečano i otvorila.

Glavno izlaganje imao je održali su Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave, Hrvatska banka za obnovu i razvitak(HBOR), u kojem je naglasio ključnu ulogu HBOR-u doprinosu razvoja private equity i venture capital tržišta.

„HBOR se profilirao u središnju instituciju za razvoj tržišta vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala u RH. Za stvaranje novih fondova rizičnog kapitala i njihovo ulaganje u pokretanje, rast i razvoj hrvatskih poduzeća, uz HBOR i EIF neophodna je prisutnost i drugih institucionalnih ulagatelja ali isto tako i privatnih ulagatelja jer samo s njima u sinergiji možemo ostvariti značajni rast.“- istaknuo je na BestInvestu, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvoje Čuvalo.

Victoria Zinchuk, regionala direktorica, Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) predstavila je regionalnu podršku private equity i venture capital ekosistemima koju pruža EBRD.

Ostali govornici sa glavnim izlaganjima bili su Nikolina Lauc (GlycanAge) koja je održala prezentaciju na temu “Možemo li zaustaviti ili čak vratiti biološko starenje kako bismo živjeli dulji i zdraviji život?”, Dubravko Babić (Eridan Communications Inc.) razgovarao je o tehnološkim startup-ovima u Silicon Valley-u, Dominik Dolenec (Emona Capital) koji je predstavio svoje viđenje globalnog širenja poslovanja za CEE tvrtke iz Londonskog kuta, te Ivo Božić (Raiffeisen Bank International AG) koji je prezentirao inovativni način financiranja venture dugom za startupove/scale-upove.

Na panelu private equity investitora, sudjelovali su investitori ‘teški’ 4 miljarde eura, a radi se o Marko Galić (Provectus Capital Partners), Krešimir Gjenero (Mezzanine Partners), Tomislav Tomljenovic (Enterprise Investors), Aleksandar Dragičević (Mid Europa) i Mateo Žokalj (BlackPeak Capital), a panel je moderirao Vladimir Nišević (Poslovni dnevnik).

Na panelu osivača, sudjelovali su Miryana Joksović (Arcion Labs), Matija Nakić (Farseer), Edo Mujkić (BiteMe Nutrition) i Marin Bek (Ascalia), a panel je moderirao Bernard Ivezić (Jutarnji List).

Održana su i dva Fireside chat-a, gdje su Goran Deak (TDA), Julien Coustaury (Fil Rouge Capital) i Pierre Matek (Feelsgood Capital), i moderatorica Mirna Marovic (CVCA), razgovarali o putu od lokalnog financiranja do globalnog utjecaja TDA-a. Drugi Fireside Chat bio je na temu globalnog uspjeha širenja Muzeja Iluzija gdje je svoja razmišljanja podijelio Teo Širola, predsjednik Muzeja Iluzija u razgovoru s Mirnom Marović (CVCA).

Stručni žiri za odabir i dodjelu BestInvest nagrada činili eminentni stručnjaci iz poslovne zajednice koji su nagrade uručili ovogodišnjim laureatima (po abecednom redu): Hajdi Ćenan (CRO StartUP), Ivana Gažić (ZSE), ), Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet/Hvatski izvoznici), Bernard Ivezić (Jutarnji list), Andrej Knez (Bloomberg Adria), Željko Krizmanić (Bird Inkubator), Leo Mršić (Algebra), Vladimir Nišević (Poslovni dnevnik), Tamara Perko (HUB), Morena Plejić (Progress tržište ZSE), Hrvoje Serdarušić, Velimir Srića (Ekonomski fakultet) i Filip Stipančić (Lean Startup Croatia), Miodrag Šajatović (Lider), Goran Šaravnja (HGK).

The post BestInvest: Hrvatska čak pet puta bolja od prosjeka CEE regije u private equity i venture capital ulaganjima appeared first on CVCA.

Globalna investicijska elita u Dubrovniku skenira potencijal za ulaganje u hrvatske tvrtke i startupove

U srijedu, 17. svibnja i u četvrtak, 18. svibnja, Dubrovnik je ugostio investicijsku elitu private equity i venture capital fondova (GP) vrijednu više od četiri milijarde eura, odnosno vrijednosti dvaju nedavno izgrađenih Peljeških mostova. Osim toga, na konferenciji su bili i njihovi krajnji ulagači, čiji je iznos kapitala pod upravljanjem višestruko veći od hrvatskog BDP-a. Organizator LP-GP Networking Eventa, Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (CVCA), ističe da je investicijska elita imala priliku dobiti ekskluzivan uvid u potencijal Hrvatske i regije u stvaranju jednoroga, uspješnom skaliranju startupova i mogućnostima koje private eqiuty i venture capital ulaganja pružaju uspješnim hrvatskim poduzetnicima.

„Hrvatska se već visoko pozicionirala u smislu privlačenja private equity i venture kapitala u regiji, zahvaljujući brojnim uspješnim pričama poput jednog Rimca i Infobipa, ali i članicama CVCA, private equity i venture capital fond menadžerima koji upravljaju s više od 3,2 milijarde eura kapitala. Malo ljudi zna da su ulaganja private equity i venture kapitala u Hrvatskoj postala značajna pokretačka snaga u gospodarstvu i da su takva ulaganja u posljednje dvije godine premašila 2,5 milijarde eura. „Hrvatska je jedno od najbrže rastućih tržišta u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) po stopi rasta i sustižemo razvijenija tržišta CEE poput Estonije i Poljske” – izjavila je Mirna Marović, predsjednica CVCA. “Primjeri ulaganja u venture kapital i private equity nisu samo u hrvatskim jednorozima Rimcu i Infobipu, te visokotehnološkim tvrtkama. Primjere ulaganja u private equity nalazimo na svakom koraku, primjerice odlazak u pekaru (Mlinar ili Pan-Pek), trgovinu (Studenac) ili privatnu zdravstvenu ustanovu – uglavnom su to tvrtke koje su primile takva ulaganja“, rekla je Mirna Marović.

Victoria Zinchuk, regionalna direktorica EBRD-a, održala je uvodnu prezentaciju o važnoj ulozi EBRD-a u izgradnji otporne industrije private equity u regiji CEE/SEE. Uz strogu dubinsku analizu i postupak provjere EBRD-a, EBRD djeluje kao jedan od glavnih ulagača za fond menadžere i mobilizira kapital od drugih ulagača. EBRD ima trenutačnu ukupnu izloženost private equity fondovima veću od 3 milijarde eura, a povijesne obveze približavaju se iznosu od 6 milijardi eura, a do danas je tim putem financirano više od 2.100 tvrtki. Osim što tradicionalno podupire private equity fondove, EBRD je nedavno povećao svoju potporu inovacijama u ranoj fazi, uključujući izravna ulaganja venture kapitala, podržavajući venture capital fond menadžere i kroz stars venture program.

Gelsomina Vigliotti, potpredsjednica EIB-a i predsjednica Upravnog odbora EIF-a, predstavila je ključnu ulogu EIF-a u podupiranju europske industrije private equity i venture kapitala s više od 30 milijardi eura u obavezi ulaganja u private equity i venture capital fondove. Međutim, regija CEE/SEE još uvijek je nerazvijena u usporedbi s prosjekom EU-a, a glavni izazov za fond menadžere regije CEE/SEE ostaje prikupljanje kapitala, a posebno, dostizanje prvog zatvaranja fonda. EIF ima ključnu ulogu kao glavni ulagač koji drugim ulagačima pruža “pečat odobrenja” za ulaganje u private equity fondove CEE/SEE regije, a EIF je u posljednjih 12 godina pružio veliku potporu u okviru različitih namjenskih programa. Kako bi se privukli strani ulagači, bilo bi korisno prikazati tržišni potencijal vodećim transakcijama, ulaganjima i izlascima, privući pozornost sudionika na tržištu i imati signalni učinak koji potiču lokalni ulagači, kao što su mirovinski fondovi, koji aktivno podupiru sudionike na svojim domaćim tržištima.

Ivan Osmak, osnivač i CEO Quantive (bivši Gtmhub), soonicorn („uskoro jednorog“) iz regije SEE, predstavio je snažnu demonstraciju svojeg puta ka učinkovitom rastu na LP-GP mrežnom događaju. Osmak je otkrio da je usvajanjem pristupa temeljenog na umjetnoj inteligenciji i osporavanjem statusa quo B2B SaaS tvrtki, Quantive postigao zapanjujući rast prihoda od YoY od 67%, istovremeno smanjujući operativne troškove za 56%. Tvrtka je u potpunosti revidirala svoje poslovanje, ispitujući svaku funkciju za postupna poboljšanja i gradeći učinkovit poslovni model koji je doveo do značajnog povećanja produktivnosti u korisničkoj podršci, prodaji, marketingu i poslovanju. Koristeći stečeno stručno znanje u području umjetne inteligencije, pokrenuli su paket alata, uključujući “Ask Quantive” za internu podršku, “Quantive Cold” za marketing, “Transkript sažetka” za prodaju i “Kvantivnu Atenu” za operacije. Osmak je naglasio ključnu ulogu umjetne inteligencije u opstanku i rastu poduzeća, tvrdeći da sposobnost postizanja više s manje nije samo moguća, već kontinuirana potreba za modernim poslovanjem.

Dominic Maier iz AXA Venture Partnersa, venture capital fonda vrijednog 1,2 milijarde dolara, koji djeluje uglavnom kao fond fondova (odnosno krajnji ulagač ili LP u venture capital fondove) s nekim izravnim ulaganjima, predstavio je što je potrebno da bi VC fond bio uspješan u očima krajnjih ulagača odnosno LP-ova. Njegova se tvrtka usredotočuje na pronalaženje menadžera VC fondova koji mogu isporučiti 3x povrata što je teško. Međutim, venture capital industrija pruža statističke i znanstvene dokaze o postojanosti prinosa u fond menadžerima koji postižu uzastopne vrhunske rezultate povrata u svojim idućim fondovima, svrstavajući se za redom u top 25% (čak više, top 10%) u odnosnu na performansu povrata i godinu prvog ulaganja (vintage). Unatoč trenutnim previranjima u tržišnim procjenama, neke od najvećih mogućnosti i prilika za ulaganja stvaraju se u kriznim vremenima. Primjer uključuje Spotify, stvoren 2006. prije globalne financijske krize. Korekcija vrednovanja tržišta venture kapitala možda nije gotova, ali postoji jasna pozitivna strana i uzlazni potencijal. Stoga prilike za ulaganja su sada i u skoroj budućnosti.

Dariusz Pietrzak iz Enterprise Investorsa, najstarijeg i jednog od najvećih private equity društava u CEE regiji, predstavio je nedavne trendove i neiskorištene mogućnosti u regiji. Enterprises Investors se usredotočuju na dvije glavne investicijske teme: poduzeća koja svoj poslovni model usmjeruju prema potrošnji potrošača i prema izvozu, odnosno vrlo jednostavno slijede trag „gotovine“. Private equity tržišta CEE regije predstavljaju priliku za rast kako bi se smanjio jaz zaostajanja za zapadnoeuropskim kolegama. Međutim, privlačenje LP-ova i dalje je izazovno u trenutačnom tržišnom okruženju zbog učinka nazivnika (pad vrijednosti drugih kategorija imovine), nedavnog brzog uvođenja kapitala/promjene vrednovanja i izbjegavanja geopolitičkih rizika prisutnijih u CEE regiji u odnosu na ostatak Europe.

Tijekom LP-GP Networking Eventa, Nenad Marovac, osnivač i Managing Partner DN Capitala, sudjelovao je u razgovoru koji je moderirala Mirna Marović. S više od 25 godina iskustva u venture kapitalu i private equity ulaganju, Marovac je podijelio svoj put u venture kapital, osnivanje DN Capitala i svoje vodstvo koje je pridonijelo u stvaranju deset jednoroga. Marovac je objasnio osobine koje traži u potencijalnim ulaganjima i kako su uspjeli sudjelovati u stvaranju čak deset jednoroga, naglašavajući veličinu tržišta, snagu tima, jedinstvene i obrambene proizvode, trakciju i cijenu. Na primjeru Shazama istaknuo je svoje aktivno sudjelovanje u izgradnji jednoroga. Marovac je također iznio svoja stajališta o potencijalu regije CEE/SEE za razvoj ekosustava venture kapitala i stvaranje jednoroga, preporučujući međunarodnu orijentaciju od samog početka za tvrtke na manjim tržištima. Osvrnuo se na važnost LP-a kao žile kucavice industrije i nužnost kontinuiranog angažmana i komunikacije s njima. Govoreći o svojem „tajnom sastojku“  za konzistentno ostvarivanje visokih povrata za svoje krajnje ulagače, Marovac je naglasio značaj discipline, diversifikacije i potpore pobjedničkim tvrtkama. Kao vrlo cijenjena osoba u industriji venture kapitala, Marovac je dao uvid u razvoj sektora, predviđajući razdoblje konsolidacije i izazovnih vremena koja su pred nama zbog pada vrijednosti tehnoloških dionica, korekcije vrijednosti portfelj kompanija prema dolje (tkz. „downrounds“), geopolitičkih sukoba, energetske krize i rastuće inflacije. Unatoč tim izazovima, Marovac je ostao optimističan glede pronalaženja izvrsnih investicijskih mogućnosti i naglasio važnost pokretanja šestog fonda DN Capitala kako bi se iskoristile te mogućnosti.

Dinamična panel diskusija venture capitala (VC-a)= održana je s Valerijem Petrovom iz Eleven Venturesa, Julienom Coustauryjem iz Fil Rouge Capitala, Domagojem Orebom iz Feelsgood Capitala i Silvijem Radišićem iz Aymo Venturesa, koju je moderirala Mirna Marović, predsjednica CVCA. Sudionici panela istražili su jedinstvene izazove i mogućnosti unutar ekosustava venture kapitala regije CEE/SEE, raspravljajući o tome predstavlja li sadašnje okruženje, s realističnijim valuacijama i manje dostupnim kapitalom, optimalno vrijeme za ulaganja. Podijelili su uvide u identificiranje obećavajućih startupa, naglašavajući potencijal za stvaranje jednoroga unutar regije CEE/SEE. S eksponencijalnim rastom lokalnih ulaganja u venture kapital u startupima u ranoj fazi, CEE/SEE regija sada predstavlja atraktivnu priliku za daljnje skaliranje i razvoj lokalnih startupa.

Pronicljivu private equity (PE) panel diskusiju vodili su ugledni panelisti: Ivan Kurtović iz InterCapital Asset Managementa, Igor Čičak iz Provectus Capital Partnersa, Marko Hinić iz Integral Venture Partners, Janez Škrubej iz Invera Private Equity Partners, i Ivana Hatvalić Poljak iz Prosperus Investa, koju je moderirala Mirna Marović, predsjednica CVCA. Analizirali su potencijal strategija stvaranja dodane vrijednosti, od buy-and-build platforma i startegija konsolidacije tržišnih niša, do smanjenja troškova, komercijalne izvrsnosti s naglaskom na povećanje prihoda, do naposljetku optimizacije financijske strukture. Sudionici panela ispitali su kako su se te strategije promijenile s obzirom na trenutačne tržišne uvjete. Raspravljajući o tome kako bi regija CEE/SEE mogla smanjiti jaz u investicijskim aktivnostima private equity sa zapadnom Europom, priznali su izazove vezane za veličinu tržišta, fragmentaciju, pravne/regulatorne nesigurnosti i privlačenje krajnjih ulagača. Raspravljalo se i o izazovima i potencijalnim rješenjima za privlačenje krajnjih ulagača odnosno LP-ijeva izvan regije CEE/SEE u lokalni growth kapital i private equity fondove, zajedno s utjecajem zelene tranzicije na investicijske strategije. Razmatrali su mogućnosti i izazove povezane s prelaskom na održiva ulaganja te potencijal integracije ESG-a/održivosti kao izvora stvaranja dodane vrijednosti na razini fonda i portfeljnih poduzeća.

Na zanimljivoj panel diskusiji sa stajalištima krajnjih ulagača odnosno Limited Partnersa (LP-a) o regiji CEE/SEE sudjelovali su Victoria Zinchuk iz EBRD-a, Marco Natoli iz EIF-a, Gordan Kuvek iz HBOR-a, Dominic Maier iz AXA Venture Partnersa i Gordana Neralić iz Erste, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz moderiranje Mirne Marović, predsjednice CVCA. Panelisti su raspravljali o ulogama međunarodnih financijskih institucija, razvojnih banaka i lokalnih institucionalnih ulagača u razvoju private equity i ventue capital tržišta. Nadalje su detaljno obrazložili čime se kao krajnji ulagači vode da bi donijeli odluku o ulaganjima u private equity i ventuer capital fond menadžere, općenito i naročito u CEE/SEE regiji. Volatilnost tržišta i njegov utjecaj krajnje ulagače, rizik nelikvidnosti i dinamiku odnosa između krajnjih ulagača (LP-ijeva) i fond menadžera (GP-ijeva) u prikupljanju sredstava bile su glavne točke rasprave. Naglašavajući trenutačni pomak prema zelenoj tranziciji, sudionici panela ocijenili su učinak ESG-a i pitanja održivosti na strategije ulaganja, zalažući se za njihov potencijal kao izvora stvaranja dodatne vrijednosti. Također su istražili ulogu krajnjih ulagača (LP-ova) i fond menadžera (GP-ijeva)  u promicanju raznolikosti, jednakosti i uključenosti unutar ekosustava private equity i venture kapitala.

LP-GP Networking Event završio je sa dinamičnim LP-GP speed datingom potičući izravan dijalog između krajnjih ulagača ili limited partnera (LP-a) i PE/VC fond menadžera ili general partnera (GP-a) jedan na jedan kako bi se otkrile obećavajuće mogućnosti ulaganja na tržištima private equity i venture kapitala u CEE/SEE regije.  Popratni događaji ponudili su dodatne mogućnosti za umrežavanje krajnjih ulagača ili limited partnera (LP-a) i PE/VC fond menadžera ili general partnera (GP-a).

The post Globalna investicijska elita u Dubrovniku skenira potencijal za ulaganje u hrvatske tvrtke i startupove appeared first on CVCA.

The post Top 25 hrvatskih startupa za pratiti u 2023. appeared first on CVCA.

Ovo ulaganje označava prvo ulaganje u ugostiteljstvo za Prosperus Growth. Prethodno je 51 posto kapitala Yellow Submarinea bilo u vlasništvu The Garden Brewery-a, dok je u 2019. godini Submarine ostvario prihod od 34,37 milijuna kuna. Sada kada je većinski vlasnički udio predan Prosperus Growth-u, očekuje se da će u trogodišnjem razdoblju doći do povećanja od 171,46 posto, s obzirom na to da se sada očekuje da će prihod Submarinea za 2022. godinu iznositi 93,31 milijuna kuna.

„Izuzetno sam zadovoljan mogućnošću ulaganja u brzorastući i kvalitetan brend poput Submarine-a. Prosperus Growth se od početka pozicionirao kao fond koji ulaže u tvrtke sa značajnim potencijalom za regionalni i globalni rast, a u tom kontekstu gledamo i Submarine. Kao suvlasnik ovog brenda želimo doprinijeti njegovom daljnjem razvoju i još jačoj prisutnosti u segmentu premium burgera“, izjavio je Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus-Investa, tvrtke koja upravlja fondom Prosperus Growth, povodom zaključenja transakcije.

Tvrtka Yellow Submarine d.o.o. je i prije ove investicije ostvarila veliki uspjeh, jedina je netehnološka tvrtka iz Hrvatske koja se našla na listi Financial Timesa od 1000 najbrže rastućih tvrtki u 2020. godini, a u 2022. godini ostvarit će prihod od 94,3 milijuna kuna. Njihov proizvod Submarine započeo je kao jedan restoran u Zagrebu otvoren 2014. godine i danas je lanac od 16 restorana smještenih u Hrvatskoj. Nadalje, Submarine je jedini hrvatski burger brend uvršten na kartu 50 najboljih burgera na svijetu temeljen na istraživanju britanskog turističkog portala Big7 Travel.

„Kvalitetne prirodne namirnice, briga za lokalnu zajednicu i zaposlenike te primamljiv okus u svakom zalogaju vrijednosti su od kojih nismo odstupali od prvog dana poslovanja, a mi ćemo im ostati vjerni u ovoj novoj fazi razvoja poslovanja. Poslužujemo samo zdrave i ukusne, organske sastojke i bez upotrebe aditiva – to su razlozi zbog kojih se naši gosti stalno vraćaju i zašto ćemo samo u 2022. godini poslužiti više od milijun burgera. Ova transakcija je veliki uspjeh za nas. Uvjereni smo da će nam Prosperus Growth donijeti novi zamah kako bismo našim burgerima došli do još većeg broja zadovoljnih gostiju“, naglasio je Dragoljub Božović, predsjednik Uprave Yellow Submarine-a. Prosperus Growth prethodno je uložio u IntechOpen koji je svjetski lider na tržištu Open Access Book. Jedan od osnivača Open Accessa slučajno je Alexandar Lazinica, koji je prije transakcije s Prosperus Growthom bio vlasnik Submarinea. Uz to, Prosperus Growth prethodno je uložio u Neos i softversku tvrtku SV Group.

Prosperus je član Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA).

The post Prosperus ulaže u društvo Yellow Submarine, koje upravlja vodećim brendom premium burgera u središnjoj Europi Submarine appeared first on CVCA.

Prema najnovijem godišnjem izvješću Atomico, utvrđeno je da unatoč nekoliko neuspjeha, ukupna vrijednost europskog tehnološkog ekosustava dodala je više od 2 bilijuna dolara vrijednosti od 2015. godine, povećavajući se uz nevjerojatnu 26% složenu godišnju stopu rasta (CAGR) u tom razdoblju. U izvješću se predviđa da će europska tehnološka ulaganja iznositi oko 85 milijardi dolara, što u odnosu na 2020. predstavlja više od dvostrukog povećanja ukupnog uloženog kapitala. Europske tehnološke tvrtke na javnom i privatnom tržištu obilježile su oko 400 milijardi dolara vrijednosti izbrisane od početka 2022. godine. Kao rezultat toga, ukupna vrijednost ekosustava pala je na 2,7 bilijuna dolara s vrhunca od 3,1 bilijuna dolara krajem 2021. godine.

Što se tiče jednoroga, 2022. ne iznenađujuće izgleda vrlo različito od 2021., sa ‘samo’ 31 novim jednorogom rođenim u Europi (u vrijeme objavljivanje Atomico izvješća). To je strmoglavi pad broja jednoroga od 2021. godine, ali zapravo vraća stopu stvaranja novih jednoroga na razine koje su viđene posljednjih godina. Ta 2021. godina bila je iznimna jer je stvoreno 105 novih jednoroga. Europa je do danas stvorila ukupno 352 jednoroga. Međutim, nekima od jednoroga su odrezani rogovi ili je nakon postizanja statusa jednoroga čija je vrijednost tvrtke premašila milijardu dolara, procjena pala ispod granice. U 2022. 45 tvrtki izgubilo je status jednoroga. To nipošto nije iznenađenje s obzirom na gubitak vrijednosti od 35-40% tehnoloških dionica na javnim tržištima.

Najbrže rastuća europska regija u pogledu venture capital ulaganja je CEE, koja je ostvarila složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 44% od 2018. Još jedna značajna značajka CEE je da je ta regija najžilavija i najbrža u stvaranju jednoroga. Za investitore, omjer vrijednosti i ulaganja za CEE je 7x, u usporedbi s europskim prosjekom od 4x. Jedno od mogućih objašnjenja je da je 22% jednoroga u srednjoj i istočnoj Europi bootstrapano (ili samofinancirano) prije nego što postignu status jednoroga (na primjer, hrvatski Infobip je bio bootstrapan prije nego što je primio prvu VC rundu koja je tvrtku učinila prvim službenim hrvatskim jednorogom u srpnju 2020).

Unatoč padu venture capital ulaganja u Europi u cjelini 2022. u usporedbi s prošlom godinom, u mnogim pojedinačnim zemljama venture capital ulaganja rastu iz godine u godinu, usprkos makroekonomskim vjetrovima. Među najvećim ‘usponima’ je Hrvatska, nošena velikim rundama financiranja Rimca. U lipnju 2022. Rimac je službeno postao drugi hrvatski jednorog nakon runde vrijedne 500 milijuna eura koju su vodili Softbank Technology Vison Fund II i Goldman Sachs Asset Management.

Hrvatska i Estonija samo su dvije zemlje koje su uspjele privući ukupna venture capital ulaganja iznad 1% BDP-a u Europi. Glavni grad Hrvatske Zagreb također je dospio na popis 20 najboljih europskih središta po uloženom venture capitalu po prvi put privlačeći procijenjenih 758 milijuna dolara ulaganja u 2022. Estonija je pravi svjetski prvak u privlačenju 3,6% BDP-a kao rizičnog kapitala investicije u 2022. Osim toga, Estonija je prava startup nacija s više od tisuću startupa na tisuću stanovnika. Hrvatska zaostaje sa samo 105 startupa na tisuću stanovnika, ispod europskog prosjeka od 269 startupa na tisuću stanovnika.

Općenito, još nije ostvaren velik napredak u rodnoj nejednakosti u europskoj tehnologiji i venture capital financiranju. Dokaz tome je činjenica da je udio osnivačica u venture capital ulaganjima ostao pomalo stagnirajući. Atomico navodi da startup/scaleupi s isključivo muškim osnivačima i dalje prikupljaju 87% svih venture capital ulaganja u Europu, dok je udio sredstava koje su prikupili isključivo ženske osnivačice  pao s 3% na 1% od 2018. godine.

Unatoč brojnim izazovima koji su se dogodili i koji su još pred nama, otpornost europskog tehnološkog ekosustava i njegova sposobnost da ‘prebrodi oluju’ odražavaju se u snažnom kontinuiranom osjećaju optimizma prema budućnosti europske tehnologije. Atomico je osmislio i proveo istraživanje kako bi dublje zaronio u ono što nas čeka za europski tehnološki ekosustav 2023. godine.  Tema koju je upitnik istražio bilo je pitanje koji su uočeni najveći izazovi nadolazećih 12 mjeseci za europski tehnološki ekosustav. Ne iznenađuje da su dva glavna izazova koja su otkrili ispitanici u anketi bili pristup venture capital-u, što su istaknuli ispitanici osnivači. Druga najspominjanija briga odnosila se na izazove koje predstavlja makroekonomsko okruženje i geopolitička nestabilnost. Bez obzira na predstavljene teškoće, 77% ispitanika opisuje se ili kao optimističniji za budućnost ili je reklo da će zadržati istu razinu optimizma koju su imali prije 12 mjeseci. Važnost tech-a je očita, a da je stavimo u perspektivu zanimljivo je spomenuti da je Atomico otkrio da ‘tech ekonomija’, na regionalnoj razini, već doprinosi više od 6% bruto dodane vrijednosti (GVA) što je ekvivalentno gotovo 800 milijardi dolara. To je više od europske industrije osiguranja i financija zajedno. Na globalnoj razini Europa čini 51% svih ulaganja koja idu u tehnološka poduzeća u ranoj fazi, a to je posebno zapanjujuće jer ukupni globalni investicijski udio Europe iznosi samo 23%. Vidjeti što je 2023. pripremila doista će biti vrlo zanimljivo.

The post Izvješće Atomica ‘State of European Tech 2022’ appeared first on CVCA.

Deloitte Technology Fast 50 u srednjoj Europi program je koji rangira inovativne, visoko rastuće i mlade tvrtke u ovom dijelu Europe. Program, koji je sada u svojoj 23. godini, rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških tvrtki. Poduzeća moraju imati poslovne prihode za osnovnu godinu u iznosu od 50.000 eura u 2018., 2019., 2020. i poslovne prihode za tekuću godinu (2021.) od najmanje 100.000 eura.

15 hrvatskih tvrtki uvršteno je na popisu – od toga osam u glavnu kategoriju, četiri u kategoriji ‘Companies to Watch’  i tri u kategoriji ‘Impact Stars’.

Aircash prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik ostvario je najbolji plasman s rastom od 5998 % i 4. mjestom. Aircash je prvi hrvatski fintech koji je lansirao vlastiti mobilni novčanik. Do sada su mobilne aplikacije (aplikacije) koje vam omogućuju zamjenu fizičkog novčanika mobilnim telefonom. Aircash nije banka, već nova vrsta financijske institucije. Hrvatska narodna banka (HNB/HNB) sada joj je dodijelila i punu EU dozvolu za elektronički novac.

DEVOT SOLUTIONS, tvrtka za razvoj softvera, zauzela je 19. mjesto s rastom od 1545 %. Priča o Devōtu započela je s nekoliko ljudi koji su radili zajedno mnogo prije ideje Devōta. Dijeleći isti pristup i vrijednosti, temeljni tim organski je rastao, evoluirajući u uspješnu softversku tvrtku.

Netgen je zauzeo 28. mjesto s rastom od 1113 %. Netgen je sada čvrsto etabliran u implementaciji web i digitalnih rješenja koja su razvijena oslanjajući se na suvremene metodologije i open source tehnologije. Netgenove usluge uključuju istraživanje, procjenu korisničkog iskustva (UX), cjelovit dizajn, tehničku implementaciju, stručno savjetovanje i kontinuiranu podršku rastu digitalnih proizvoda.

Uprise je zauzela 35. mjesto s rastom od 939 %. Jezgra Uprise aktivnosti je softverski inženjering, uglavnom za energetski i fintech sektor. Tvrtke agilna posada s velikom timskom dinamikom i jednako dobro se bave i B2B i B2C projektima. Uspješni startup ima klijente diljem Europe.

CircuitMess je zauzeo 40. mjesto s rastom od 790 %. Ovaj naročito zanimljiv startup vjerojatno je prva tvrtka u Hrvatskoj i široj regiji koja je dobila globalnu licencu koja im omogućuje plasiranje svojih proizvoda širom svijeta jer su za svoj proizvod dobili globalnu licencu američkog tržišnog diva Warner Brosa; STEM igračka Batmobile.

Amplifico (Parklio) , startup koji predstavlja budućnost parkiranja, zauzeo je 41. mjesto s rastom od 1076 %. Ovaj startup pomaže u tome da parkiranje bude sigurno i povezano, jednim klikom kupci mogu kontrolirati svoje parkirno mjesto, dijeliti ga s drugima i još mnogo toga.

ASYNC LABS, digitalna agencija s punom uslugom, zauzela je 42. mjesto s rastom od 747%. Startup sa strašću za pružanjem inovativnih IT duša na visokoj razini.

Cinnamon je na 46. mjestu s rastom od 649 %. Cinnamon su 2014. godine osnovala tri prijatelja s fakulteta sa zajedničkom vizijom da poboljšaju život ljudima, tvrtkama i zajednicama. Objedinjujući stručnost u poduzetništvu, tehnologiji i dizajnu, naša voditeljica dizajna Mateja Bartolović, predsjednik Uprave Ivan Kovač i upravljački partner Mladen Šimić krenuli su u izgradnju agencije koja osnažuje klijente kroz digitalna rješenja.

Druga kategorija u koju su uključena 4 hrvatska startupa je kategorija ‘Companies to Watch’.

Firefly je zauzeo 7. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 1227 %.

Identity Consortium identiteta zauzeo je 12. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’ s rastom od 838 %.

Brightdock je zauzeo 20. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 319 %.

Hivetech je zauzeo 22. mjesto u kategoriji ‘Companies to Watch’  s rastom od 292 %.

Uz to, tri hrvatske tvrtke spominju se u kategoriji ‘Impact Stars’ i to su: Notch, Robotiq.ai i AXILIS.

The post Deloitte-ovo izvješće o najbrže rastućim tehnološkim kompanijama u Centralnoj Europi u 2022. appeared first on CVCA.

Izvješće Dealrooma fokusirano je na regiju jugoistočne Europe (SEE) i navodi da je SEE jedan od najbrže rastućih ekosustava u Europi, te da je rastao znatno brže u usporedbi sa širom regijom CEE. VC financiranje u Jugoistočnoj Europi doseglo je najvišu vrijednost svih vremena od preko 1,3 milijarde dolara u VC financiranju startupova u SEE. Obje publikacije daju pregled ekosustava CEE/SEE i kako su nesigurna vremena utjecala na njega. Uključuje spominjanje trenutnih i budućih projiciranih uspješnica kao i istaknutih zvijezda u usponu. Izvješća su istraživala startupe CEE/SEE, njihovo financiranje i stvaranje vrijednosti. Izvješće o CEE uključilo je dublji uvid u nove sektore poslovnog softvera, gaming-a i weba 3, kao i segment posvećen Ukrajini. U izvješću o SEE poseban je segment posvećen Bugarskoj.

Startup i scaleup ekosustav u CEE regije se dramatično promijenio od kada su prvi venture capital ulagači pojavili u regiji početkom 1990-ih. Danas je kombinirana vrijednost poduzeća SEE startupa četiri puta veća nego prije pet godina, a sada u 2022. godini iznosi 190 milijardi eura. U ovom izvješću zemlje koje se smatraju dijelom CEE uključuju: Estoniju, Litvu, Latviju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Slovačku, Hrvatsku, Rumunjsku, Srbiju, Bugarsku, Crnu Goru, Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Kosovo, Moldaviju, Ukrajinu, Bjelorusiju. Od navedenih zemalja, Hrvatska, Litva i Ukrajina imali su najveći kombinirani rast vrijednosti poduzeća u startup i scaleup ekosustavu. Hrvatska je zauzela drugo mjesto po rastu. S više od 44 jednoroga u 2022. godini, broj jednoroga više se nego udvostručio od prosinca 2020., što 2021. i 2022. čini najjačim godinama za stvaranje jednoroga u CEE-u. Posebno uspješan jednorog osnovan u Hrvatskoj, Rimac Automobili, s ukupnim financiranjem od 880 milijuna dolara, postao je jednorog 2022. godine i procijenjen je na više od 2 milijarde eura. Nekoliko drugih jednoroga i uspješnih priča koje dolaze iz Hrvatske uključuju: Infobip, Nanobit i Cognism. Hrvatske scaleup zvijezde u usponu čija se vrijednost procjenjuje na manje od 200 milijuna eura uključuju Aircash, Gideon, Photomath i Microblink.

Radi olakšanog pristupa kapitalu, mnogi startupi odluče svoje formalno sjedište premjestiti izvan regije (CEE), a statistika pokazuje da to čini čak 17% startupa i scaleupa koji su prikupili više od 1 milijun eura i više venture capital financiranja. Otkriveno je da su neka od najpopularnijih pokretnih odredišta London i američka istočna i zapadna obala. Spomenuti hrvatski jednorog Infobip preselio se sa svojim sjedištem u Veliku Britaniju. Važno je napomenuti da bez obzira na startupe koji se formalno presele svoje sjedište, razvojni tim i većina zaposlenika ostaje u regiji. Hrvatska ima jedan od najnižih stopa preseljenja sjedišta izvan granica lijepe naše. Dealroom procjenjuje kombiniranu vrijednosti poduzeća hrvatskih startupa i scaleupa da premašuje 5 milijardi eura, od čega je oko jedne trećine vrijednosti predstavljaju poduzeća čija su sjedišta formalno izvan granica lijepe naše, no veliki dio razvojnog tima i zaposlenika ostaje u Hrvatskoj.

CEE startup scena poznata je posvojoj otpornosti. S 23% CEE startupa financiranih venture capitalom, pokazalo se da SEE startupi dobivaju VC financiranje po istoj stopi kao i ostatak Europe. Nakon VC financiranja, CEE startupi razvijaju se od Seed do Serije A gotovo istom brzinom kao i startupi u ostatku Europe.

Zanimljivo je da bootstrapping (ili samofinanciranje) igra važnu ulogu u početnim uspjesima u kasnoj fazi koji dolaze iz CEE regije. Gotovo četvrtina jednoroga osnovanih u CEE prikupila je svoje prvo vanjsko financiranje venture capital rundom kojom su i stekli status jednoroga. To vrijedi i za hrvatski Infobip koji je bio bootstrappan prije prve runde financiranja s kojom je i stekao status jednoroga  u srpnju 2020. godine.

Aktivnost venture capitala u regiji CEE premašila je sve godine prije 2021. godine, a prema sadašnjoj stopi, 2022. će odgovarati i prošlogodišnjim razinama. Četiri zemlje ističu se s najviše prikupljenog venture capitala, te u te zemlje je uloženo  više od 70% ukupnih venture capital ulaganja u 2022. godini, a na prvom mjestu su Estonija s 1,4 milijarde eura, Češka na drugom mjestu, Hrvatska je zauzela treće mjesto s 865 milijuna eura, a četvrta je Poljska. CEE je do sada pokazao veliku otpornost do 2022. godine, prosječno financiranje po startupu koje se globalno smanjuje trenutno se povećava u SEE-u u ukupnom iznosu od 260 tisuća eura. Konačno, izvješće je pokazalo da procijenjena vrijednost startupi i scaleupa u sektoru Enterprise Software u SEE-u imaju kombiniranu procjenu od 14,8 miljarde dolara koja premašuje Fintech, Transport i e-commerce zajedno.

SEE je jedan od najbrže rastućih ekosustava u Europi, budući da su SEE startupi porasli 49,9 puta od 2012. godine u kombiniranoj vrijednosti poduzeća. Taj je rast znatno brži od CEE startupa, koji su narasli 9,1x i također nadmašuju europski prosjek koji je od 2012. iznosio 12,1x. Što se tiče sektora, Enterprise Software, Fintech i Transport vodeći su sektori u CEE s obzirom na to da ove 3 industrije generiraju više od 24 milijarde dolara vrijednosti poduzeća. Financiranje VC-a u regiji je u svakom trenutku visoko, prema izvješću kombinirano financiranje VC-a startupa sa sjedištem u SEE dosegnulo je više od 1,3 milijarde dolara u 2022. godini, a financiranje VC-a poraslo je 5,9x od 2017. godine.

Nažalost, pristup venture capital financiranju je vrlo nejednak diljem SEE regije. Slično kao i šira CEE regija, SEE je poznat po bootstrappingu i tradicionalno manje angažiranim investitorima. U novije vrijeme poduzetnici su počeli tražiti potporu VC-a češće nego prije, a investitori, kako domaći tako i strani, također su počeli pokazivati veći interes za SEE startupe nego ikad prije. U izvješću se navodi kako hrvatski i bugarski startupi imaju do tri puta veću vjerojatnost da će biti poduprti VC u usporedbi s startupima u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu.

S pozitivne strane, startupi sa sjedištem u SEE-u privukli su više sredstava nego 2019., 2020. i 2021. zajedno. Primjerice, Rimac, hrvatski jednorog, u lipnju 2022. primio je 500 milijuna eura u Serije D rundi financiranja.

The post Dealroom-ova izvješća za startup i venture capital ekosustav regije (CEE/SEE) appeared first on CVCA.